Kakvo je stanje na tržištu nekretnina i jesu li njihove cijene nerealne?

Prema podacima Porezne uprave, prošle godine prodano je čak 13,2 posto manje nekretnina nego u 2024. godini. Znači li to krizu ili slom tržišta? Je li Zagreb i dalje najskuplji, zašto su u nekim dijelovima grada cijene nekretnina nerealno visoke te što donose Vladine mjere priuštivog stanovanja? Teme su to kojima se bavila naša ovotjedna emisija 9,99.

Manje prodanih nekretnina ne znači slom, nego svojevrsnu stabilizaciju tržišta koje je proteklih godina doživjelo ozbiljan rast nekretninskih transakcija, ali i cijena, smatraju stručnjaci. Također, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore Boro Vujović navodi da se tržište od one velike krize 2008. i 2009. i dalje oporavlja.

- Pogotovo kad pričamo o broju transakcija stambenih nekretnina koje su u tom periodu bile oko 60 tisuća, a sad su otprilike 30-ak tisuća jedinica godišnje se proda. Mi imamo pad, to je činjenica, ali kad gledamo da je to neki pad od 3 i nešto tisuće jedinica, kad pričamo o stambenim nekretninama, to nije ništa značajno ni strašno niti najava neke velike kataklizme, nego jednostavno posljedica svih čimbenika koji utječu na stanje na tržištu nekretnina - objasnio je Vujović.

Prema analizi ekonomskog instituta, najveće je žarište rasta cijena Zagreb, gdje su novi stanovi u prvoj polovici godine poskupjeli 24,1 posto. Te su cijene samo rezultat realiziranih ugovora koji su sklopljeni prethodne dvije godine.

- Tako da kad su u pitanju novogradnje, to su sve skokovi s određenom odgodom, a znamo da su nam 2022. i 2023. bile u stvari "pik" što se tiče i prometa i potražnje, tako da, kad pričamo o tim cijenama, tu treba malo napraviti vremenski odmak. Što se tiče starih stanova, činjenica je da su cijene visoke, da na tržištu nemamo dovoljno novih stanova, da imamo veću potražnju nego što je ponuda i da su zbog toga jednostavno cijene tih polovnih nekretnina često nerealno visoke - rekao je naš sugovornik.

Postoje nekretnine s realnim i nerealnim cijenama, a najčešći kupci u Zagrebu su Hrvati koji žive izvan metropole, jer iz određene sigurnosti žele imati stan u glavnom gradu, dodaje Vujović. Neki tako čuvaju vrijednost novca, dok dio rješava stambeno pitanje. Mjere priuštivog stanovanja Vujović pohvaljuje jer prvi put, kaže, imamo dugoročno planiranje. Dobro je, istaknuo je, i što su ukinuti takozvani APN-ovi krediti koji su prouzročili rast cijena nekretnina.