Od hrvatskog eurozastupnika stiže prijedlog za osnivanjem interventnog fonda

U ovotjednom Europlanu gostovao je novopečeni eurozastupnik iz redova SDP-a i još uvijek aktualni gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj. U Europskom parlamentu naslijedio je preminulog Predraga Freda Matića, a s nama je razgovarao o prijedlozima koje je uputio odboru čiji je član. 

Svima su još svježa sjećanja na prošlogodišnje nevrijeme koje je poharalo veći dio središnje Hrvatske i za sobom ostavilo golemu štetu u vrijednosti od gotovo 300 milijuna eura. Osim oštećene infrastrukture, veliku štetu pretrpjeli su i poljoprivrednici koji su se našli u nezavidnoj situaciji. Iznenadne promjene vremena koje sa sobom nose olujne vjetrove i velike količine padalina, po svemu sudeći, bit će sve češće i žešće što ne odiše prevelikim optimizmom - barem kada je u pitanju budućnost poljoprivrede. No jedan hrvatski eurozastupnik nudi rješenje. 

- Predložio sam Odboru za poljoprivredu, čiji sam član, da se osnuje tzv. interventni fond iz kojeg bi jedinice lokalne samouprave i poljoprivrednici mogli povlačiti sredstva za sanaciju nastale štete. Ta sredstva mogli bismo koristiti i u edukativne svrhe, primjerice za prevenciju pojave klizišta, kojih mi u Krapinsko-zagorskog županiji imamo dosta. Postoji tehnologija pomoću koje je moguće odrediti gdje bi se klizišta u budućnosti mogla pojaviti što bi svakako dugoročno bilo isplativije i sigurnije - navodi Vešligaj. 

Ruralni razvoj u fokusu je Europske unije, na čijoj razini se nedavno raspravljalo o povećanju naknada za mlade poljoprivrednike, koji su većinom usmjereni na ekološku poljoprivredu. Nažalost, njihov udio u našoj zemlji je daleko ispod europskog prosjeka - ispod 15 posto. 

- To je puno premalo. Trebalo bi ih biti barem 20-ak posto. Što se tiče konvencionalne poljoprivrede, nju ne možete u potpunosti izbaciti. Svjedočili smo nedavno i velikim prosvjedima poljoprivrednika diljem EU-a, između ostalog i i zbog strožih ekoloških standarda. Konvencionalna poljoprivreda ipak hrani najveći broj ljudi. No tu Hrvatska ima komparativnu prednost - dovoljno smo mali da bismo umjesto kvantitete radili na kvaliteti, odnosno na brendiranju domaćih, ekoloških proizvoda koji se mogu prodavati ne samo unutar Hrvatske, već i u drugim zemljama članicama EU-a - navodi Vešligaj. 

U kojem smjeru će se razvijati poljoprivredna politika EU-a više ćemo znati nakon što se potvrdi novi saziv Europske komisije. Sljedeći tjedan u Europskom parlamentu kreću "saslušanja" svih kandidata za povjerenike, među kojima je i onaj za poljoprivredu i hranu, Christophe Hansen iz Luksemburga. Saslušanja se održavaju od 4. do 12. studenoga. Svakog kandidata procjenjuje jedan ili više parlamentarnih odbora, ovisno o predloženom resoru. Nakon završetka saslušanja, Parlament na plenarnoj sjednici glasa o odobrenju ili odbijanju Europske komisije kao cjeline.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.