Zašto su europski izbori "dosadni" mladima?

Hrvatska je jedna od 27 članica Europske unije koja će iduće godine 9. lipnja birati svojih 12 predstavnika u Europskom parlamentu. Statistike pokazuju da je izlaznost na te izbore općenito mala, pogotovo među mlađom populacijom. Pitanje je - zašto? Je li mladima politika dosadna? Smatraju li da članstvo u Europskoj uniji koristi Hrvatskoj? Što bi mladi htjeli da budu teme na razini Europske unije, ali i na lokalnoj razini – samo su neka od pitanja koja su aktualizirana na prvoj u nizu tribina Hrvatskog radija – Glas mladih, koja se 24. studenog održala u Zadru. Uz goste paneliste, na tribini su bili i zadarski srednjoškolci koji su vrlo aktivno iznijeli svoja stajališta, kritike i prijedloge o hrvatskom članstvu u Europskoj uniji. 

Što je to što mlade u Hrvatskoj odvlači od politike i izlaska na izbore? Profesori Sven Marcelić sa zadarskog i Berto Šalaj sa zagrebačkog sveučilišta smatraju da je za to kriv – sustav. 

- Radili smo istraživanja s gimnazijalcima i učenicima strukovnih škola koji su nam se žalili da nisu dovoljno uključeni, a kada se priča o problemima u državi i lokalnoj zajednici, uglavnom ništa ne čuju o sebi. Tako da ne čudi što mladi općenito imaju nekakav otpor prema politici. No to ne znači da su apolitični jer su nam govorili o puno problema koje ih muče - od ekologije, stanja u gradu, participacije mladih pa do vršnjačkog nasilja. Pitanje je kako uopće napraviti spoj između mladih, lokalne, državne i europske politike da bi mladi osjećali da se te teme odnose na njih. Jer ako gledamo aktualnu eurodebatu ili ovu našu predizbornu debatu, vidimo da su mladi tu više manje isključena strana - ističe profesor Marcelić. 

- Mladi su odraz društva u kojem žive. Mi se nismo kao društvo dovoljno potrudili da im približimo politiku i politiku Europske unije koja je još složenija od nacionalne politike. Moja poruka mladima je - nemojte čekati da vam netko da političku snagu i moć. Vi se sami osobno morate uključiti, založiti i angažirati. Zato je bitno da sudjelujete na ovakvim tribinama, da se informirate. Nije dovoljno da se samo politika bavi vama, vi se morate baviti politikom koliko god vam ona djelovala kao nešto nemoralno, pokvareno. Moramo mijenjati takve stvari, a izbori za EU parlament su najbolji primjer toga - poručuje profesor Šalaj, koji smatra da bi se dobna granica za glasanje trebala spustiti na 16 godina, kao što je to slučaj u Njemačkoj, Malti, Austriji i Belgiji. 

EU o spuštanju dobne granice za glasanje

- Ako bi se dobna granica za glasanje spustila s 18 na 16 godina mladi bi se prije počeli educirati i interesirati za izbore. Ja sam definitivno za to, osobito jer je takva praksa u mnogim europskim zemljama. Mislim da su srednjoškolci od 16 godina starosti dovoljno zreli i spremni odlučivati o svojoj budućnosti - smatra Patrik Puljić, predstavnik mladih oboljelih od multiple skleroze pri Europskoj platformi. 

Tema je to o kojoj se ozbiljno govori u europskim institucijama, istaknula je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

- Ide se ka tome, no sve ovisi o nacionalnom zakonodavstvu. Osobno smatram da bi se ta dobna granica trebala spustiti. Jedino mi nije jasan slučaj Njemačke, gdje mladi sa 16 godina starosti mogu glasati za EU parlament, ali ne i za Bundestag. Ne znam u čemu je razlika? kako to da 16-godišnjaci mogu odlučivati o sastavu Europskog parlamenta, ali ne i za sastav njemačkog? To je pitanje na koje i dalje nemam odgovor - tvrdi Šuica. 

Smatra da bi paralelno sa spuštanjem dobne granice za glasanje trebalo mijenjati i obrazovni sustav jer mnogi i dalje ne znaju što koja europska institucija radi i koje su joj ovlasti.

Rodna nejednakost - i dalje aktualna u EU  

Ono što je bit zajednice kao što je Europska unija je da promiče neke temeljne vrijednosti, kao što su  – očuvanje mira, ekonomska sigurnost, rodna ravnopravnost i borba protiv svakog oblika diskriminacije. To je ono što Uniju čini jednim od najsigurnijih i najboljih mjesta za život na svijetu. No zašto su žene u EU i dalje manje plaćene od muških kolega za isti posao, pitala je jedna zadarska srednjoškolka. 

- EU parlament u prijedlogu izbornih reformi govori o rodnoj ravnopravnosti na listama, a sve s ciljem kako bi na europskim izborima muškarci i žene bili podjednako zastupljeni. Dosad se pokazalo da su muški kandidati uglavnom bili prvi na listama. Donesena je Direktiva o transparentnosti plaća zahvaljujući kojoj zaposlenici mogu vidjeti jesu li muškarci i žene za isti posao jednako plaćeni, na temelju čega mogu i reagirati. S druge strane, donesena je i Direktiva o trgovačkim društvima uvrštenima na burzu, a koja govori koliko bi žena minimalno trebalo biti zaposleno na upravljačkim pozicijama. Naime, pokazalo se da su žene najmanje na upravljačkim funkcijama. To su ti zakonodavni okviri na temelju kojih se pokušava napraviti jedno ravnopravnije europsko društvo - istaknula je v.d. voditeljica Ureda EU parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak. 

Iz Europskog parlamenta pozivaju mlade da se priključe sa svojim prijedlozima, kritikama ili idejama na zajedničku europsku platformu zajednoza.eu gdje sa drugim Europljanima možete raspravljati o temama koje vas zanimaju. 

Kako bi približi europske institucije mladima, Europski parlament je pokrenuo i natječaj u kojem poziva mlade da naprave Tik Tok video s europskim temama koje ih zanimaju. Najbolji uradak osvaja put u EU parlament u Strasbourg, gdje će sa srednjoškolcima iz drugih država članica debatirati o postavljenim temama. Detalji su na internet stranici Ureda EU parlamenta u Hrvatskoj.  

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.