120 godina utemeljena društva Bijaći

Ove godine obilježava se 120. obljetnica osnutka splitskoga Društva Bihač, čije tradicije danas baštini kaštelansko Društvo za očuvanje kulturne baštine Bijaći. O tom jubileju objavljujemo odlomak iz dužeg teksta profesora Frane Barasa.

Istraživači hrvatske povijesnice

Na zapadnim padinama Kaštelanskog polja (neposredno sjeveroistočno od splitske Zračne luke) nalaze se brežuljci Velikog i Malog Bijaća. Na tom lokalitetu, ispred crkvice sv. Marte (u Stombratama) knez Trpimir DUX CHROATORUM MUNERE DIVINO ("milošću Božjom knez Hrvata") potvrdio je 852. godine darovnicu Splitskoj metropoliji i tako ostavio prvi pisani spomen imena HRVATA (Chroatorum). Na istom mjestu, poslije četrdeset godina (892.) potvrdit će je i knez Muncimir...  Zbog tih podataka (iz prijepisa povijesnih listina) to područje zaokuplja znanstvenu javnost već u 18. stoljeću. Neki su autori držali da se je tu nalazila "vladarska palača  u kojoj su stolovali hrvatski vladari počevši od Porina (oko 640.) pa sve do Zvonimira", da su tu Hrvati primili kršćanstvo i održavali sabore te da su ti dvori porušeni tek za vrijeme sukoba među Krešimirovim sinovima  itd. Buđenjem nacionalne svijesti u drugoj polovici 19. st. zanimanje za Bijaće raste sve to više, neki ih čak  nazivaju "drugim Solinom".  Mašta je hvatala maha pak se u tragovima građevina od grubo tesanog kamena naslućivalo ostatke nekadašnjih velebnih zdanja... Pozivajući se na usmenu predaju, pojedinci su pretjeravali tvrdeći da su i dijelovi portala trogirske katedrale preneseni s Bijaća! Ipak, svi su se slagali da je taj prostor od prvorazrednog značenja za starohrvatsku povijest. 

Zato je - poslije "Hrvatskog arheološkog društva" u Zagrebu (1878.) i  Marunova "Kninskog (hrvatskog)  starinarskog društva" (1887.) - baš pokraj crkvice Sv. Marte, prije 120 godina (14. svibnja  1894,  svečano  utemeljeno i "Društvo za istraživanje hrvatske povijesti Bihač sa sjedištem u Splitu". Pokretač i doživotni predsjednik Bihača (poslije Bihać), bio je ugledni splitski arheolog don Frane Bulić. Poziv na učlanjenje  (potpisan od 51-og promicatelja) upućen je 15. siječnja 1894.  Kao glavni cilj spominjalo se:

"Iztraživanje domaće povijesti poglavito na temelju starih izprava, kamenih i inih spomenika i pučke predaje, te sabiranje, čuvanje i obrađivanje tih spomenika (...) Okolo ovih spomenika razvila se u narodu tjekom vremena čitava povjest, koja dielom pisana a dielom puku kazivana, zahtieva da se zaboravu otme prema današnjoj  probuđenoj narodnoj sviesti i prema današnjoj znanosti (...) Došlo je vrieme, da se ovog posla latimo, da bar nastojimo pripomoći, da se razjasni naša povjest, koju odlični naši rodoljubi i vriedni pisci na temelju već našastih  spomenika vrsnim uspjehom obradjuju..."

Poziv je završavo riječima:

"U ovo doba, u kojem se razvilo u svakom pogledu čuvstvo narodnog ponosa, ljubavi za svojom prošlosti, u kojem povjest uz sve pripomoćne znanosti vodi glavnu ulogu u razvitku narodnomu, a našega naroda naosob, bilo bi suvišno dalje poticati hrvatski narod, da podupre ovaj patriotični podhvat. Sa malim prinosom svaki rodoljub može doprinieti dogradjenju liepe sgrade u našemu narodnomu preporodu."

Osnivačka skupština održala se 14. svibnja 1894. pokraj crkvice Sv. Marte. Uzvanici su stigli svečano okićenim  parobrodom u Kaštel Novi, gdje su ih domaćini dočekali pjevanjem Lijepe naše. Zatim su kočijama nastavili put do obližnjih Bijaća. U "upraviteljstvo" društva izabrani su: Frane Bulić, Frane Šimetin, Srećko Karaman, Ivan  Benzon, Ante Trumbić, Toma Poparić, Leonardo Tommaseo i Vicko Mihaljević. U radom dijelu skupštine  predstavljene su novoizrađene arheološke i topografske karte Solina i okolice, Bijaća i okolice te splitskih  spomenika. Također se izvijestilo o obavljenim istraživanjima arhivske građe za Codex diplomaticus JAZU. Na kraju je zaključeno da se u povodu predstojećega "Prvog međunarodnog kongresa kršćanskih arheologa" (u kolovozu 1894.) tiska prigodna publikacija o hrvatskim spomenicima te poduzmu potrebne radnje za podizanje spomenika Franji Račkome.

Od samog početka Društvo je pokrenulo niz arheološki iskapanja i primjernu izdavačku djelatnost. Istraživali su lokalitet "Miri" u Kaštel Novome, na Rižinicama i Otoku u Solinu, u Splitskoj katedrali, u Kašjunima na Marjanu. Otkupili su 70 pergamena obitelji Soppe i "epistolar" Ivana Lucića i Stjepana Gradića. Don Frane  Bulić bio je pokrenuo i istraživanja uokolo crkvice Sv. Marte, ali su ubrzo prekimuta. Nastavljena su tek nedavno na poticaj novoosnovanog kaštelanskog Društva za očuvanje kulturne baštine Bijaći.

(odlomak)                                                                                                   Frano BARAS