Hrvatski radio

Radio Split

16:13 / 06.05.2022.

Autor: Mladen Vuković, Grad Split

13 laureata dobilo nagrade Grada Splita

Dobitnici nagrada

Dobitnici nagrada

Foto: Mladen Vuković / HRT

Uz prigodni glazbeno-umjetnički program u splitskom HNK-u danas je dodijeljeno ukupno 13 osobnih, skupnih i nagrada za živortno djelo. Tko su ovogodišnji laureati izvijestit će Mladen Vuković:

Nagrade Grada Splita

Dobitnici nagrada

Dobitnici nagrada

Foto: HRT / HRT

OBRAZLOŽENJE NAGRADA

Na prijedlog Komisije za javna priznanja Grada Splita, Gradsko vijeće Grada Splita, na sjednici održanoj 18. ožujka 2022. godine, donijelo je Odluku o dodjeli pet nagrada za životno djelo, pet osobnih nagrade, te tri skupne nagrade.

U kategoriji Nagrada za životno djelo nagrađeni su:

Vinko Prizmić - za istaknuto djelovanje i postignuća na unapređenju sustava sigurnosti građana Splita i Hrvatske i promociji Grada Splita kao sigurne turističke destinacije

Vinko Prizmić je rođen 1953. godine. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Sudionik je Domovinskog rata gdje je djelovao kao specijalist za borbenu tehniku pri HRM ali i kao pripadnik Civilne zaštite.

Više od 50 godina aktivni je dio obitelji splitskog sporta. Jedan je od pionira judo sporta u Splitu i Hrvatskoj još od 1964. godine, uspješan natjecatelj, trener, sudac i dužnosnik.

Planinarstvom se počeo baviti 1969. godine, najprije u HPK Split, a zatim HPD Mosor. Ubrzo je postao vrsni alpinist, speleolog i planinar s najvišim instruktorskim naslovima, a prije 50 godina i spašavatelj gdje je od samih početaka iskazao organizacijske sposobnosti i želju da svoje znanje i iskustvo stavi na korist ljudi i podijeli ih s drugima. Bio je voditelj i instruktor u nizu škola i tečajeva, jedan od osnivača Stanice planinarskih vodiča, pročelnik Alpinističkog odsjeka i drugih odsjeka, te instruktor iza kojega su više tisuća akcija spašavanja i generacije mladih koje je odgojio.

U HGSS-a obnašao je različite dužnosti, a od 2002. godine pod njegovim vodstvom, jedna mala volonterska planinarska organizacija, postala je primjer drugim institucijama, institucija kojoj se vjeruje i na koju se može osloniti i računati uvijek kad je najteže. Inicirao je donošenje nekoliko zakona, posebno Zakona o zaštiti i spašavanju, uvođenje jedinstvenog broja za poziv u pomoć „112“ i formiranje posebnog državnog tijela za zaštitu i spašavanje, pokrenuo razvoj helikopterske pomoći i medicinskog prijevoza. HGSS-a je pod njegovim vodstvom bila prva u uvođenju suvremenih standarda koji su kasnije rezultirali mnogim spašenim životima.

Organizacijski je ustrojio HGSS-a kroz desetke stručnih tijela, te je istovremeno radio na teritorijalnom pokrivanju cijele Hrvatske s timovima i stanicama HGSS-a. Godine 2001. pokrenuo je obuku s najmlađima kao pilot projekt s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, edukaciju građana, obuku turističkih vodiča, nadzornika prirode i svih onih koji mogu biti izloženi opasnosti u cilju postizanja učinka smanjenja rizika uz istovremeno povećanja sposobnosti brze pomoći. Punih 25 godina Vinko Prizmić sudjelovao je u svjetskoj spasilačkoj asocijaciji i drugim stručnim skupovima, te se zalagao za uvođenje najsuvremenijih dostignuća i resursa, te najviših svjetskih standarda u Republici Hrvatskoj. Popis sposobnosti i resursa koje su u Hrvatsku uveli Prizmić i HGSS je velik, od načina organiziranosti i djelovanja ove učinkovite nacionalne javne Službe do unapređenja znanja, tehnike i taktike pružanja prve pomoći i zbrinjavanja ozlijeđenih u izvanbolničkim uvjetima. Do sada je osposobljeno na tisuće djelatnika Hitne medicinske pomoći u našoj zemlji ali i u regiji i svijetu. Bio je član najviših nacionalnih tijela zaštite i spašavanja u RH i autor mnogih stručnih radova na konferencijama i kongresima o sigurnosti u gradovima, sigurnosti u turizmu, hitnoj medicinskoj pomoći, platformama za obranu od velikih nesreća i katastrofa, radnim skupinama, povjerenstvima i tijelima domovinske sigurnosti.

Doprinos Vinka Prizmića nisu samo tisuće akcija spašavanja nego i njegova neumorna energija i stručnost, odgovornost i upornost koje je uložio u unapređenje nacionalnog sustava sigurnosti i sposobnosti koji je danas primjer i drugima u okruženju i svijetu. Vinko Przmić nije samo spašavatelj već i vrijedan sudionik društvenog života u Splitu i Hrvatskoj. On je sportaš, učitelj mnogim generacijama u judo sportu, planinarstvu, alpinizmu, speleologiji, gorskom spašavanju, civilnoj zaštiti, dobrovoljni darivatelj krvi, promicatelj turizma, volonterstva i nadasve humanist.

Dr. sc. Stanislav Piplović – za osobit doprinos znanstvenom istraživanju kulturne baštine, zaštiti i prezentaciji graditeljskog nasljeđa, posebno Grada Splita, te promicanju svijesti o njenoj važnosti za gradski identitet

Stanislav Piplović je rođen u Splitu 1932. godine. Na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1960. godine, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru, u oblasti društveno – humanističkih znanosti iz područja povijesnih znanosti.

Tijekom svog radnog vijeka radio je na poslovima investiranja, projektiranja, urbanizma, prostornog planiranja, te predavao kao honorarni profesor na srednjim i višim stručnim školama. Umirovljen je 1992. godine.

Više od pedeset godina intenzivno se bavi znanstvenim i stručnim radom na istraživanju kulturne baštine Dalmacije kao dijelom opće povijesti umjetnosti, poviješću graditeljstva, teorijom arhitekture i urbanizma te zaštitom graditeljskog nasljeđa. U tome posebno mjesto zauzima Split i Dioklecijanova palača, srednjovjekovne romaničke, gotičke i renesansne arhitekture, intenzivan rast grada kroz XIX. stoljeće i suvremena izgradnja. Aktivno surađuje s više udruga građana te je član brojnih stručnih i znanstvenih udruženja.

Objavio je 10 knjiga i brošura te 385 stručnih i znanstvenih radova tiskanih u zemlji i inozemstvu, od kojih se čak 200 odnosi na Grad Split. Također je autor velikog broja popularnih članaka i Kroz istraživanja u arhivima i na terenu, donio je nove važne spoznaje o dvije tisuće godišnjem razvitku Splita i Dalmacije. Njegova najznačajnija ostvarenja su: Alois Hauser u Dalmaciji (2002.), Izgradnja Splita između svjetskih ratova (2008.), Izgradnja Splita u XIX. stoljeću (2015.) i nedavno objavljena Splitske vode kroz prošlost.

Sudjelovao je na velikom broju domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, te je održao znatan broj javnih predavanja upoznavajući javnost sa splitskom kulturom, spomenicima prošlosti, prostornim uređenjem i urbanizacijom, tradiciji i običajima, istaknutim stvarateljima, aktualnim događajima i drugim temama.

Među njegovim ostvarenjima na očuvanju spomenika kulture ističe se konzervatorski zahvat premještanja i rekonstrukcije klasicističkog ljetnikovca Garagnin na Divuljama kod Trogira,izrada urbanističko – arhitektonskog rješenja projektne dokumentacije uređenja barokne venecijanske utvrde Gripe u Splitu za potrebe Pomorskog muzeja i mornaričke knjižnice, sudjelovanje u istraživanju antičke nekropole koja je 1965. godine pronađena u predjelu Lora u Splitu.

Kao suradnik Urbanističkog zavoda i Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu sačinio je niz studija povijesno – prostornog razvitka naselja u Dalmaciji kao prilog elaboratima za njihovo urbanističko uređenje. U okviru izrade konzervatorskog elaborata kao podloga za generalni plan Splita obradio je studiju postojećeg stanja arhitekture Splita XIX. i XX. stoljeća. Zasluga Stanka Piplovića je i ta da je u stručnu literaturu uveo imena značajnih arhitekata i umjetnika koji su u Dalmaciji ostavili svoja djela, a bili su gotovo zaboravljeni.

Cijeli svoj životni i radni vijek Stanko Piplović se bavi promidžbom kulturnih dobara šireći u javnosti zanimanje za hrvatsku prošlost, potičući na poštivanje i čuvanje svega onog što su nam naši preci ostavili u naslijeđe.

Dobitnik je Osobne nagrade Splitsko – dalmatinske županije 2017. godine, te je odlikovan austrijskim Crnim križem 1998. za zasluge oko podizanja novog spomenika palim mornarima u Viškom boju.

Prof.dr. sc. Emilio Marin – za svekoliki doprinos istraživanju, očuvanju i njegovanju kulturne baštine i arheologije, te izniman doprinos razvoju i promicanju ugleda Republike Hrvatske i svog rodnog grada

Prof. dr. sc. Emilio Marin rođen je u Splitu 1951. godine. Diplomirao je arheologiju i latinsku filologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1973. godine, magistrirao iz arheologije i epigrafije 1977. godine, a doktorirao 1990. iz antičke povijesti i arheologije. Bio je dugogodišnji kustos i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu od 1988.-2004. godine u kojem je svojim radom pridonosio ugledu kako samog muzeja tako i grada Splita, a i nakon njegovog formalnog odlaska iz Muzeja, u najvećem dijelu svoje kulturne i znanstvene djelatnosti ostao je vezan uz teme Splita i Dalmacije. Također je bio i voditelj arheoloških istraživanja u Saloni i Naroni te začetnik Muzeja Narone.

Kao sveučilišni profesor radio je na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, pariškoj Sorboni, Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, na kojem je od 2012. prorektor za međunarodnu suradnju. Bio je glavni tajnik XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju , te glavni urednik splitskog Vjesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku. Također je obnašao dužnost veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj stolici i pri Suverenom viteškom malteškom redu (2004.-2011. ).

Tijekom više desetljeća rada ogledao se u brojnim djelatnostima poput pedagoške, uredničke, muzeološke, konzervatorske, znanstvene, predavačke, nastavne, esejističke i diplomatske u znanstvenim disciplinama: povijesti, filologiji, epigrafiji, arheologiji i povijesti umjetnosti. Autor je i urednik brojnih knjiga, autor više od šest stotina znanstvenih i stručnih radova i članaka. Vodio je brojne muzeološke i izložbene projekte u Hrvatskoj i Evropi: obnova i stalni postav i Arheološkog muzeja u Splitu, obnova Bulićeva Tusculuma u Saloni, idejni je autor koncepta izgradnje i postava Muzeja Narone, postav velike izložbe o Frani Buliću u Splitu, te niza izložbi u Barceloni, Oxfordu, Vatikanu, Skopju, Zagrebu i dr.

Član je Francuske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za humanističke znanosti i član Papinskog povjerenstva za sakralnu arheologiju u Vatikanu.

Dobitnik je brojnih domaćih i inozemnih priznanja, nagrada i odličja. Malteški je vitez. Nositelj je odličja pape Benedikta XVI. viteza Reda Pija IX., odličja Republike Italije i Republike Francuske, te odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je nagrade za životno djelo Županije splitsko-dalmatinske, Osobne nagrade Grada Splita, nagrade Grada Metkovića za životno djelo, Nagrade „Frane Bulić“ za životno djelo na području znanosti kao i Državne nagrade za životno djelo na području humanističkih znanosti. Počasni je građanin Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Pučišća na Braču i Grada Zagreba.

Martin Olujić – za dugogodišnji kvalitetan, odgovoran i stručan rad s mladima i nastavnicima, te doprinos razvoju i promidžbi tehničke klulture u Gradu Splitu

Martin Olujić je rođen u Lovreću 1952. godine, gdje je završio osnovnu školu. Na Pedagoškoj akademiji u Splitu završio je nastavnički studij na grupi tehnički odgoj – fizika, a na Filozofskom fakultetu u Mostaru studij odnosa s javnošću. Sudionik je Domovinskog rata, pričuvni bojnik 114. brigade i 6. domobranske pukovnije HV gdje je obnašao dužnost načelnika topništva.

Cijeli svoj radni vijek Martin Olujić posvetio je obrazovanju djece, posebno na polju tehničke kulture, u prvom redu kao nastavnik tehničke kulture, a potom i kao ravnatelj Osnovne škole Kman-Kocunar koju dužnost je obnašao 28 godina do umirovljenja.

 Veliki dio svog slobodnog vremena proveo je radeći s djecom i mladima kroz izvannastavne i izvanškolske tehničke aktivnosti. U brojnim radionicama koje je osmislio, organizirao i proveo tijekom godina, djeca su stjecala znanja i vještine iz raketnog i zrakoplovnog modelarstva, brodomodelarstva, fotografije, robotike, elektronike, programiranja, automatike i maketarstva.

Kao nastavnik i ravnatelj škole, Martin Olujić je više od dvadeset puta sudjelovao na regionalnim, odnosno više od deset puta na državnim natjecanjima tehničkog stvaralaštva mladih gdje su učenici pod njegovim vodstvom osvojili niz prvih mjesta. Martin Olujić, i nakon umirovljenja, sudjeluje u organizaciji i provedbi radionica modelarstva u suradnji s Zajednicom tehničke kulture Grada Splita, udrugom Zvjezdano selo Mosor i osnovnim školama iz Splita i okolice. Od 2018. godine obnaša dužnost predsjednika Zajednice tehničke kulture grada Splita.

Martin Olujić je također autor različitih udžbenika iz tehničke kulture. U okviru izrade Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije aktivno je sudjelovao u radu skupine zadužene za segment obrazovanja ravnatelja, dok je u projektu Cjelovita kurikularna reforma dao doprinos u radu skupine za područje tehničke kulture. Martin Olujić je predsjednik povjerenstva za izradu Prijedloga mreže osnovnih škola na području grada Splita, a dvije godine je vodio tečajeve osposobljavanja učitelja i polaganja ispita za korištenje informacijskih tehnologija, te predsjednik županijskih povjerenstava za natjecanje učenika na području tehničke kulture, voditelj Stručnog vijeća učitelja tehničke kulture Splitsko – dalmatinske županije.

Dobitnik je godišnje nagrade „Faust Vrančić“ 2010., Povelje HZTK 2017., a za uspješan rad s učenicima nagrađen 1979. od strane SIZ za odgoj i obrazovanje, te Gradskog poglavarstva Grada Splita 1999. godine

Cijeli svoj profesionalni i radni vijek ali i svoje slobodno vrijeme, Martin Olujić je posvetio djeci i mladima ali i svima onima koji pokažu interes za obrazovanje u raznim područjima tehničke kulture.

Dara Vukić – za sedam i pol desetljeća umjetničkog stvaralaštva koje je obilježilo Grad Split ali i Hrvatsku

Dramska prvakinja Dara Vukić rođena je 1926. godine u Karlovcu. U svojih sedamdeset i pet godina profesionalnog djelovanja na kazališnoj sceni, filmu i televiziji, ostavila je snažan trag u hrvatskoj kulturi. U rodnom Karlovcu ostvarila je prve profesionalne kazališne uloge 1947. godine, te nakon kratke karijere u Mostaru, od 1954. godine postaje dio profesionalnog glumačkog ansambla splitskog HNK. Upravo u Splitu u kojem i danas živi, a i još aktivno sudjeluje u scenskom životu, ostvarila je najznačajnije uloge dramskog repertoara.

Radila je u najvažnijim predstavama redatelja čiji je rad obilježio hrvatsko kazalište 20. stoljeća, od Tanhofera, Strozzija, Stupice i Foteze, preko onih koji su djelovali potkraj stoljeća, Carića, Magellija, Para, Violića, Juvančića i onih mlađih čiji umjetnički rad tek započinje. Nositeljica je klasičnog repertoara i poznata dramska heroina koje je utjelovila iznimnom snagom, posebno njezine dvije Antigone ( Sofoklova u Tanhoferovoj režiji i ona Tonća Petrasova Marovića u režiji Vlatka Perkovića ). S jednakom strašću oživljavala je klasični kao i suvremeni repertoar, a svakoj od tih uloga pristupa svojom izuzetnom pojavnosti, besprijekornoj dikciji i duboko promišljenom scenskom nastupu.

Premda nije potakla iz splitske sredine, bitan segment scenskog umjetničkog rada Dare Vukić jest onaj dijalektalni, komediografski s mediteranskim štihom. Upravo njezine uloge u mediteranskom repertoaru učinile su je prepoznatljivom kod domaće publike.

Dara Vukić je glumica izrazito širokog raspona glumačkih mogućnosti i sposobnosti koje sežu od antičkog i tragičnog pa sve do suvremenog komediografskog repertoara. Svakom svojom novom ulogom ona je donosila na scenu karizmu velike glumice, upotpunjenu vrhunskom glumačkom profesionalnošću ali i snažnim umjetničkim osjećajem.

Premda je na kazališnim daskama dala najviše, zapažena su i njena filmska i televizijska ostvarenja ( serije: Prosjaci i sinovi, Velo misto, Novine i filmovi: Prometej s otoka Viševice, Buže, Ta divna splitska noć, Kino Lika, Što je muškarac bez brkova, Svećenikova djeca, Zadarski memento ).

Više od sedam desetljeća na splitskim i hrvatskim kazališnim daskama, uz stotine uloga, od kojih je svaka bila primjetna i dojmljiva, čine Daru Vukić glumicom koja je obilježila jedno razdoblje splitskog i hrvatskog glumišta.

U kategoriji Osobne nagrade u 2021. godini, nagrađeni su:

Matea Jelić – za ostvarene sportske rezultate u 2021. godini

Matea Jelić rođena je u Kninu 1997. godine. Članica je splitskog Taekwondo kluba Marjan. U 2021. godini osvojila je olimpijsku zlatnu medalju u taekwondo u kategoriji do 67 kilograma i upisala se u povijest hrvatskog sporta kao prva osvajačica zlatne olimpijske medalje u ovom sportu.

Taekwondo je počela trenirati sa sedam godina u Kninu. Njena prva velika medalja je bio naslov svjetske juniorske prvakinje nakon čega prelazi u Taekwondo klub Marjan.

Matea ima samo 24 godine, no iza nje je niz medalja na velikim natjecanjima. Aktualna je evropska prvakinja, osvojila je zlato i na Mediteranskim igrama, te slavila na Grand prix turnirima.

Ni teške ozljede na juniorskom prvenstvu 2013. godine u Rijeci, dvije operacije i višemjesečni oporavak nisu zaustavili Mateu koja je već iduće godine postala juniorska prvakinja, najavivši blistavu karijeru koju je potvrdila osvojenim medaljama, a posebno ovom zadnjom. Ujedno je to i prvo olimpijsko zlato za Split još od vremena Đurđice Bjedov i Olimpijskih igara u Meksiku 1968. godine.

Proglašena je najboljom hrvatskom sportašicom u 2021. godini, te je dobitnica nagrade „Franjo Bučar“ za 2021. godinu

Toni Kanaet – za ostvarene rezultate u 2021. godini

Rođen je 1995. godine u Splitu. Taekwondo je počeo trenirati sa sedam godina, a prvi veliki rezultat ostvario je kao kadet 2009. godine kad je osvojio naslov prvaka Evrope.

U Montreuxu je krenuo njegov seniorski uzlet seniorskim srebrom na evropskom prvenstvu da bi 2018. godine u Kazanu osvojio naslov prvaka Evrope. Odličja na najvećim svjetskim turnirima, grand prix natjecanjima dovela su ga to toga da je bio prvi muški taekwondo sportaš koji se plasirao direktno putem olimpiske rang liste.

U 2021. godini na Olimpijskim igrama u Tokiju osvojio je brončanu medalju u taekwondo u kategoriji do 80 kilograma i postao prvi splitski osvajač muške borilačke medalje u povijesti na olimpijskim igrama.

Frane Bešker – za izniman društveni profesionalno – volonterski angažman namijenjen građanima, a posebno mladima našeg Grada

Frane Bešker rođen je u Splitu 1995. godine. Magistar je poslovnih znanosti. Predsjednik je Međunarodne udruge studenata AIESEC Split i AIESEC Hrvatska - globalne, nevladine i neprofitne organizacije mladih, osnovane s ciljem poticanja osobnog i profesionalnog razvoja mladih ljudi od 18 do 30 godina. Cilj organizacije postiže se kroz stručne i volonterske prakse diljem svijeta. Na taj način mladi ljudi imaju priliku razviti svoje liderske vještine i usvojiti praktična znanja iz područja u kojem studiraju, a sve kroz rad na projektima i poslovima u tvrtkama i nevladinim organizacijama.

Frane Bešker je dobitnik Rektorove nagrade za izvrsnost u akademskoj godini 2018./2019.Također je volonterski obavljao poslove tajnika Udruge stanovnika povijesne jezgre grada Splita od prosinca 2020. do siječnja 2022. godine.

U 2021. godini, Frane Bešker je ostvario iznimno veliki društveni angažman od značaja za Grad Split i to kroz profesionalno i volontersko djelovanje. Autor je i realizator različitih projekata kojima je cilj uključiti što veći broj mladih ljudi u društveno djelovanje i život našeg grada. Autor je projekta World of The Citty – edukacijske radionice stranih jezika, u kojem su strani praktikanti podučavali svoj materinji jezik i pri tome polaznike osvještavali o ciljevima održivog razvoja, problemima u svijetu, multikulturalnosti i toleranciji, drugim kulturama i zemljama. Također je organizirao i nekoliko konferencija: Global Village s ciljem predstavljanja zemalja, tradicija, hrane, običaja lokalne zajednice; LTS – local training seminar; Bussines Future in Croatia s ciljem proširenja svijesti o uspješnim hrvatskim poduzetnicima, te potaknuti mlade na ostanak u državi nudeći im pozitivne primjere. Autor je i projekta Discover Split čiji je glavi cilj promicanje Splita kao sveučilišnog grada s bogatom kulturnom baštinom, a sudjelovao je u izradi Plana upravljanja društvenog kulturnog centra u Varošu.

Navedeni projekti ali i cjelokupan angažman Frane Beškera usmjereni su na internacionalno umrežavanje i iskustvo koje je od posebnog značaja za naš grad, poticanje mladih na ostanak u svojoj zemlji i lokalnoj sredini, ukazivanje na bitne probleme u Gradu Splitu i njihovo rješavanje, umrežavanje udruga i jako civilno društvo, a posebno edukacija i poticanje mladih na veću participaciju u društvu.

Emin Sarajlić – za nesebičan trud i zalaganje, te izniman doprinos razvitku i ugledu Grada Splita kroz promociju splitskog i hrvatskog folklornog stvaralaštva u zemlji i svijetu

Emin Sarajlić je rođen 1967. godine u Splitu. Diplomirao je na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Unutar Kulturno umjetničkog društva „Jedinstvo“ djeluje od 1983. godine, u njegovim sekcijama i na brojnim funkcijama. Nositelj je državnog odlikovanja Red hrvatskog pletera, te Srebrne diplome Hrvatskog sabora kulture. Sudionik je Domovinskog rata.

Već 39 godina volonterski je vezan za „Jedinstvo“ i jedan od njegovih najzaslužnijih članova. Emin Sarajlić je u prošloj 2021. godini kao predsjednik KUD-a „Jedinstvo“, unatoč otežanim uvjetima rada i prostornim problemima društva, dao doprinos kulturnoj vidljivosti Grada Splita ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu, te doprinos očuvanju i prezentaciji splitske baštine, folklornog i scenskog prikaza i kulturno – umjetničkog amaterizma.

Njegovom upornošću i zalaganjem u rješavanju dugotrajnih prostornih i vlasničko pravnih problema, društvo je nakon 47 godina napustilo prostor plesne dvorane na Poljani Tina Ujevića i preselilo u novi prostor čime je omogućen nastavak rada ovog najstarijeg splitskog KUD-a. U siječnju 2021. godine na HTV prikazan je koncert „Jedinstvenih 100“ koji je u prigodi proslave stote godišnjice društva održan u Spaladium areni, čiji je idejni začetnik, producent, scenarist i redatelj Emin Sarajlić koji je ujedno organizirao produkciju video i audio materijala iz čega nastaje konačni vrhunski zapis koncerta.

Također je autor projekta zajedničkog koncerta , Varaždinskog tamburaškog orkestra i tamburaškog orkestra KUD-a „Jedinstvo“ koji je održan u Varaždinu, u sklopu obilježavanja Dana grada Varaždina.

U 2021. godini, Emin Sarajlić pokreće niz postupaka kojim je proces edukacije i prezentiranja narodnih dobara prebacio na online platforme s ciljem poticanja daljnjeg rada unutar Jedinstva ali i šire društvene zajednice što uključuje folklorno stvaralaštvo grada Splita i RH, organizaciju i sudjelovanje na smotrama kulturno – umjetničkog stvaralaštva, suradnju s drugim KUD-, te izdavanje e-časopisa/online magazina Jedinstvo.

Nesebičnim trudom i zalaganjem, a uz potporu ostalih članova, Emin Sarajlić dao je veliki doprinos nastavku uspješnog radu KUD-a „Jedinstvo“, posebno u pandemijskoj 2021. godini, promociji splitskog i hrvatskog folklornog stvaralaštva, te kulturno – umjetničkog amaterizma.

Izv. prof. prim. dr. sc. Ivo Ivić – za stručnost, požrtvovnost i doprinos u liječenju bolesnika s COVID-19 u pandemijskim uvjetima

Izv. prof. prim. dr. sc. Ivo Ivić diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine. Do 1986. radio je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na području Omiša, Splita i Trogira.

Specijalistički ispit iz infektologije položio je 1991. godine i od tada je zaposlen na Klinici za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Split.

Od 2013. godine izvanredni je profesor na Katedri za infektologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu., od 2011. do 2020. pročelnik Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu koja je u akademskoj godini 2018./2019. proglašena najboljom katedrom, a od 2020. predstojnik Klinike za infektologiju i voditelj Respiratorno – intenzivističkog centra KBC Split za liječenje bolesnika s COVID-19.

Autor je više poglavlja u sveučilišnim udžbenicima iz područja infektologije, prevoditelj udžbenika i poglavlja u udžbenicima iz područja infektologije, autor brojnih znanstvenih radova i suradnik u znanstvenim projektima.

U nezavidnim i izvanrednim okolnostima Kliničkog bolničkog centra Split tijekom pandemije COVID-19, dr. Ivić je uložio izuzetne napore i pokazao zavidne organizacijske sposobnosti kako za skrb o bolesnicima tako i za funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Bespoštedno je i uporno u javnosti prezentirao medicinske stavove nužne za konačan izlaz iz pandemije. Svojim stručnim znanjem, medicinskim stavom, neiscrpnom brigom i požrtvovnošću za sv

oje sugrađane, dr. Ivić je dao veliki doprinos u liječenju i oporavku bolesnika s COVID-19.

U kategoriji Skupne nagrade u 2021. godini, nagrađeni su:

Zajednica tehničke kulture Grada Splita – za sustavni razvoj i poticanje tehničkog stvaralaštva djece i mladih Grada Splita, te popularizaciju tehničke kulture

Zajednica tehničke kulture grada Splita je tijelo koje provodi programe javnih potreba u tehničkoj kulturi, a s ciljem razvoja i promocije tehničke kulture na području Grada Splita. Zajednica trenutno okuplja 17 udruga.

Kroz svoje programe, Zajednica osobitu pozornost posvećuje izvanškolskom i izvannastavnom odgoju i obrazovanju djece i mladih kao i popularizaciji tehničke kulture, a okuplja djecu i mlade na zajedničkom cilju – stjecanje novih znanja i vještina, druženju i bavljenju tehničkom kulturom. Ciljevi tih aktivnosti su popularizacija raznovrsnih tehničkih disciplina namijenjenih učenicima osnovnih škola, edukacija mladih, poticanje kreativnog stvaralaštva, razvijanje tehničkih vještina, motorike i timskog rada te razvoj stvaralaštva i inovacija.

U prošloj 2021. godini djelatnosti Zajednice tehničke kulture grada Splita su u velikoj mjeri bile obilježene ograničenjima nametnutima provedbom preventivnih mjera usmjerenih na usporavanje širenja virusa COVID-19. Ipak, unatoč tim poteškoćama, dugogodišnji rad Zajednice na obrazovanju mladih i općoj promociji tehničkih djelatnosti, nastavljen je i u prošloj 2021. godini, u kojoj je Zajednica provela sve planirane aktivnosti.

Organiziran je i proveden niz uobičajenih radionica tehničkih aktivnosti za mlade i učenike splitskih osnovnih škola tijekom školske godine i ljetnih praznika, radionice za učenike Centra za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“. Članovi Zajednice nastupili su na 63. natjecanju mladih tehničara RH, Danima tehničke kulture, sudjelovali su na Festivalu znanosti Split, Danima otvorenih vrata udruga 2021., Međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji ENTER, smotri raketne tehnike u Garešnici, Ekološkoj akciji „Split – EKO 2021“ i dr.

 Za svoj rad, Zajednica je do sada primila Povelju Hrvatske zajednice tehničke kulture 2004. i 2021. godine, te godišnju državnu nagradu tehničke kulture „Faust Vrančić“ 2014. godine.

Ustanova u kulturi Galerija Kula – za uspješnu organizaciju izložbenih programa u 2021. godini i promicanje kulturnog života Grada Splita

Osnovana 1994. godine, Galerija Kula ove godine slavi 28 godina svog rada iza koje stoji intenzitet i godine rada, te renomirani opus autora koji su izlagali i surađuju s ovom Ustanovom.

Danas je Galerija Kula nesporno jedna od najzapaženijih ustanova u kulturi Grada Splita. Nastala na poticaj njenog osnivača Stanka Babe Mrduljaša djeluje u kontinuitetu već skoro tri desetljeća. Na prvom mjestu treba istaknuti izložbenu djelatnost koja obuhvaća po desetak izložbi godišnje ali i izdavačku djelatnost, ne samo kroz tiskanje popratnih kataloga izložbi, već i zasebnih publikacija i monografija pretežno splitskih umjetnika.

Uz izložbe renomiranih domaćih umjetnika u Galeriji Kula izlagali su i mnogi proslavljeni međunarodni umjetnici čije su izložbe pomogle pozicioniranju Splita u relevantno kulturno središte Mediterana i ovog dijela Evrope.

Smještena u prostoru sjeverozapadne kule Dioklecijanove palače, u prostoru koji je spomenik splitskog graditeljskog nasljeđa, kojem i danas daje životni smisao, Galerija Kula je prvenstveno mjesto okupljanja ljubitelja likovne umjetnosti ali i vrlo zanimljiva turistička atrakcija.

Unatoč pandemiji i teškim organizacijskim i radnim uvjetima, Galerija Kula je u 2021. godini ostvarila još jednu izložbenu sezonu iznimne kvalitete u kojoj je predstavila trojicu vrhunskih hrvatskih umjetnika Zlatana Vrkljana, Damira Očka i Davida Maljkovića, te međunarodne umjetnike Carlosa Garaicou iz Kube i Richarda Deacona iz Ujedinjenog kraljevstva.

Galerija Kula je i u 2021. godini svojim programskim djelovanjem, nastavila s uspješnim doprinosom ne samo međunarodnom ozračju splitskog kulturnog života, već i izravnom dodiru lokalne umjetničke sredine, s relevantnom umjetničkom praksom na internacionalnoj umjetničkoj sceni.

Udruga žena oboljelih i liječenih od karcinoma – Caspera – za realizaciju niza aktivnosti s ciljem pružanja pomoći i osvještavanja društva o životu žena oboljelih od malignih bolesti, te humanitarnu djelatnost

Splitska udruga Caspera osnovana je 2020. godine kao Udruga žena oboljelih i liječenih od karcinoma. Udruga je zamišljena kao mjesto pomoći svim onim ženama koje se osjećaju usamljene i preplašene, kao utočište u kojem će biti prihvaćene, mjesto na kojem će dobiti razumijevanje, podršku i empatiju.

Osnovana na samom početku pandemije, kada je zbog epidemioloških razloga život i rad bio ograničen, članice nisu stale s radom nego su hrabro i ustrajno nastavile svoje aktivnosti kroz razne akcije i projekte.. Posebno su bile aktivne i poduzetne 2021. godine. Poučene svojim iskustvom i onim što je njima u liječenju nedostajalo, organizirale su psihološku pomoć, podršku za oboljele ali i za njihove obitelji. Tako u svom timu danas imaju šest savjetovateljica koje su prošle godine volonterski odradile preko sto terapija razgovorom sa ženama. Također su organizirale grupnu podršku pod nazivom „Virtualna ćakula“, suradnju s brojnim stručnjacima i oformile rubriku „Pitaj“ u kojoj postavljaju pitanja određenim stručnjacima, „Bokun butige“ gdje se mogu razmijeniti razna onkološka pomagala.

Provele su projekt „Da mogu uvik ka šta mogu sad“, projekt besplatnog vježbanja za žene oboljele od karcinoma i projekt „Tragovi „ koji je uključivao više predavanja i tribina.

Održale su donatorsku akciju pod nazivom „One nisu stale“, kroz koju su raznim akcijama

govorile o važnosti preventivnih pregleda ali i o životu žena s karcinomom. Posebno je bila zapažena izložba fotografija na kojima je 17 žena neustrašivo pokazalo svoje ožiljke. Time su poslale snažnu poruku javnosti da one zaista nisu stale, da žive, rade i da su i dalje među nama.