Hrvatski radio

Radio Split

18:22 / 11.06.2022.

Autor: Mladen Vuković

Motika nije zabranjena, ali nema novčanih potpora!

Motika na Pujankama

Motika na Pujankama

Foto: HRT / HRT

S namjerom da se suzbije korištenje pesticida u proizvodnji hrane, Ministarstvo poljoprivrede raspisuje brojne poticajne natječaje za ekološku proizvodnju s novcima iz europskih fondova. Tako su nedavno eko proizvođači zbunjeni navodnom zabranom korištenja motike u poljoprivredi, točnije - nema zabrane korištenja tradicijske motike već se za takav način suzbijanja korova više ne ostvaruju bespovratne potpore kroz IAKS mjeru 10.

Na brojne upite medija, iz Ministarstva su pojasnili da je tip operacije 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (MUK) programiran da bi se smanjilo korištenje herbicida upotrebom prihvatljive poljoprivredne mehanizacije. Dodaju kako motika uništava strukturu tla te da je ne treba koristiti, već se uklanjanje živih organizama bolje ostvaruje uporabom mehanizacije. "Malčer i rotacijske drljače koje su prisutne, oni površinu obrađuju, stimuliraju rast, sprječavaju rast drugih korova", upozoravaju iz Ministarstva. "Motika se može koristiti u svim mjerama programa ruralnog razvoja, ovdje je riječ o jednoj od 77 mjera potpore, mehaničkom smanjivanju korova", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Motika je opjevana u hrvatskoj književnosti i glazbi. U Splitu je 2006. podignut spomenik motici, a u etno-eko selu Grabovci na Podima u Prološcu Gornjem 2009. je podignut spomenik mašklinu. 

DOBRA STARA MOTIKA

Motika (uz mašklin, trnokop, kramp, pijuk, budak) najstarije je poljoprivredno oruđe, to dvodijelno drveno-željezno pomagalo postalo je osnovni „stroj“ težaku, profesiji koja je bilo zanimanje milijunima naših pradjedova i djedova, čije je prsten s motikom bio – žulj na dlanovima. Motika je alatka koja sječivo ima postavljeno pod pravim ili blago oštrim kutom u odnosu na držalo i njome se kopa zabijajući je u zemlju zamahom od iznad glave pa prema dolje. Tu kopačicu u nekim krajevima pogrešno nazivaju štihača, saponela, dikela, što je zapravo inačica motike i mašklina, ili ašova, četveroroge lopate (grančika) za kopanje.

Riječ motika ima korijen u praslavenskoj riječi motyka (ruski motýka, poljski i češki motyka, latinski ligo, sarculum, talijanski zappa, engleski hoe, njemački Hacke, španjolski azadón…). Mjesta prozvana po motici postoje pored Pule, Knina, Zagreba i Banje Luke, Matika i Motičić su također u Istri, Motik kraj Zagreba, zatim postoji rt Motika na Šolti, vrh Motika (1473 m) na Biokovu, i mnogi drugi toponimi u nas podsjećaju na tu alatku koja će se upotrebljavati i u 22. stoljeću. Zanimljivo je da pojam motika nije uvršten među 8.000 pojmova u Europski rječnik (Zagreb, 2005.), koji objavljuje riječi na šest jezika. Možda i zato što globalizacijski kapital u nestrpljenju za profitom baca iz uporabe i potpuno zaboravlja motiku u žurbi da se skrati prirodni ciklus dozrijevanja hrane, ubirući i po nekoliko žetvi godišnje. A stari su Latini kazali kako se zemljoradnik uvijek obogaćuje – iduće godine. A motika ostaje staromodna i u suglasju s prirodnim otkucajima godišnjih doba, nije nestrpljiva u rađanju zemlje, njezin unutarnju puls najbolje prati demografska slika „motičarskih“ krajeva, gdje novo dijete tako zdravo prati godišnje intrade zemlje, i ne žaleći i ne želeći da taj ciklus ploda bude kraći od 9 mjeseci. Oranica je knjiga, a motika pero, kopanje je rukopis koji ispisuje najljepšu, vječnu priču o ljubavi čovjeka i zemlje, o njihovoj unutarnjoj usudbenoj povezanosti i kada razvod u tom Božjem braku znači glad. Motici se moramo vraćati jer od nje živimo, i ma koliko uznapredovala tehnologija i mehanizacija, travu oko biljke, voćke ili loze na malim, posebice brdskim posjedima ne može se oplijeviti i uskopati bez motike, koja u ovo doba superhibridnih sorti i kemijskih otrova u njihovu uzgoju postaje simbolom ekološke proizvodnje čiste hrane.

Motika je stari simbol patnje i teškog života težaka i seljaka. Arheolozi smatraju da su se u prapovijesti kao motike koristili jelenji rogovi. Inače, u proteklim tisućljećima nije bilo inovacija na motici, ona vazda ima isti oblik. Motiku prati i grebač, kojim težak grebe i čisti mokru zemlju koja se zalijepi na željeznu kopačicu. Ovisno o vrsti kopanja, kovači rade različite oblike motika, a da bi olakšali posao i muku mlađima u vinogradima, proizvode se kopačice bez vrha, ne u obliku trokuta nego (pravilnog) trapeza, pa se uz tako laganiju motiku lakše presijeca trava koja s proljetnim kišama i suncem bukne iz zemlje. Doduše, neki trgovci u reklamama nude i mali blok za zapisivanje odrađenog posla, a u jednom se vicu prodaje «poluautomatska motika», koju podigneš a ona sama padne na zemlju.

Dok nije bilo suvremene mehanizacije, freza i traktora, motikom se mjerila i zemlja te se govorilo: uskopati zemlje za jedan dan kopanja motikom, a ta veličina posjeda iznosila je 436 kvadrata. U nekim je našim zakonicima bilo navedeno pravo da svaki otočanin ima zemlje površine 30 motika (nešto više od hektara, 13.080 m2 ,1 motika = 436 m2).

Hrvatski književnici već u 16. stoljeću spominju motiku. Marulić u svojim latinističkim djelima navodi riječi ligo (motika) i dolābra (kao trnokop). 

Zabilježene su i brojne izreke i poslovice u kojima se spominje motika u lijepom i ružnom ozračju: Što svećenik sastavi, samo motika rastavi; motika je najbolji alat; živjeti od motike; ralo i motika svijet hrane; pokopaj se motikom; ne zna ni motiku držati u rukama; lud je ko motika; dići kuku i motiku; motikom preko leđa; vinograd ne ište molitve nego motike; od kolijevke do motike traži nauk bez razlike; ja sam se motike riješio; motika sva njegova tehnika; motiku na rame; nastaviš li tako čeka te motika; nepismen si ko motika; ostavi narkotike, uhvati se motike; plug i motika najbolja knjiga; motika koja kopa, ne rđa; motika mu najbolji prijatelj; motika je zakon za one koji misle kako im je teško u gradu; motika je mala, al velika kurba; nije motika izmišljena za vraga; zasuči rukave i motiku u ruke; niko mi nije ukra motiku iz ruke; ako u snu ugledaš u talogu motiku, očekuj novčani dobitak; kad motika zazvoni (na smrt); žena je oruđe i motika muškarca; bježati od pluga i motike; dok joj motika ne zvekne nad glavom; od bešike do motike; od motike do Interneta…

Iako postoje i neke loše „nasađene“ motike s kojima je nezgodno kopati, u plemenu Suahili kažu da nije zemljoradnik onaj koji dugo bira motiku. Naravno da svaka poljoprivredna alatka pomaže pa se u talijanskoj poslovici zaključuje: Plug ima željezni vrh, motika ima vrh od srebra, a lopata od zlata.

Splitski spomenik motici

24. travnja 2006. u Splitu je – vjerojatno prvi u svijetu – postavljen spomenik motici. Uz Zagorski put, na istočnim obroncima splitskog brdašca Pujanke, gdje su prije pedesetak godina stare vinograde i maslinike splitskih težaka zamijenile velike betonske spavaonice. Velika motika, čiji je drveni držak dug skoro 8 metara, dar je splitskog Brodosplita, a na parceli od 3.000 metara četvornih gradska tvrtka Parkovi i nasadi oko nje zasadili su sadnice masline, loze, šipka, smokve i oraha, sjećajući na doba kada su se tu motikom obrađivali vinogradi, maslinici, povrtnjaci i voćnjaci.

Ideja o tom neobičnom spomeniku potekla je od škverskog umjetnika Stanislava Bavčevića, poznatog po skulpturi željeznog Isusa, postavljenog u splitskom brodogradilištu za Veliki petak ove godine.

- Razmišljam o tome dvije godine, otkad sam u škveru vidio krivu gredu koja je bila neupotrebljiva pa sam pitao mogu li od nje napraviti dršku. Motiku sam izabrao jer nas je nekad hranila, a danas svi bježe od nje. Na splitskom Sajmu cvijeća prošle godine upoznao sam pejzažnu arhitekticu Sandru Kovačić i došli smo na zajedničku ideju da se cijeli prostor oplemeni na dalmatinski način i sačuvamo spomen na težački Split prije stotinjak godina, kada su u gradu od 14 tisuća stanovnika njih 8 tisuća bili težaci – kaže Bavčević.

Motika u hrvatskoj književnosti

U likovnoj je umjetnosti poznati slikar intimnih ugođaja Antun Motika (1902.-1992.), a naravno da je motika prekopala i retke hrvatske književnosti te su joj brojni spomeni u našem pjesništvu. Evo samo nekoliko poetskih naglasaka o motici. Joža Ščrbašić je napisao zbirku humora „Erotika nije motika“. Nediljko Boban dobitnikom je prve nagrade na međunarodnom natječaju u Honoluluu 1991. godine za svoj haiku:

obrisi u daljini

starac s motikom

prekopava sunce

Ovom zapisu prilažem na kraju još nekoliko pučkih stihova u kojima je nepoznati pjesnik nadahnuto pa i duhovito progovorio o svakodnevlju i dobroj staroj motici. Neka živi motika ne samo u uspomenama!

Oj motoko, odbit ću ti uši,

Ti si mojoj dodijala duši!

Da me nije ubila motika

Ne bi bilo takoga čovika.

Mala moja pogledaj mi sliku

U rukama držim ti motiku.

        (narodne gange)


MISEČINA UDRILA U VRATA

Misečina udrila u vrata

Svaku večer eto moga zlata

Moj je dragi partil j' Ameriku

Ostavi mi lašun i motiku

Misli dragi da ću ga čekati

Ja sam mlada ja ću se udati

                (narodna klapska pjesma)


PROROČANSTVA NJEKOGA UČENIKA KRNEVALOVA NA POKLADE

Noćas piće, jezba, kroz kuću buka,

A šjutra motiku i u torbu luka.

                Antun Kojović (1751. – 1845.)


USPAVANKA IZ KRIVODOLA

(…)

Jer treba da onaj, koji je dao patnju, dade i istinu našu, istinu motike, mašklina, lopate, rala, poluga, kotača, mlina, bačve sa moštom i kotla gdje se rakija peče.

            Tin Ujević


DALMATINO POVIŠĆU PRITRUJENA

(…)

Pute, laze

pizon dubli tovari,

gustirne žedne

mijun sići i lati;

konkulana škina težakov

od motik

po žurnatin pritrujena! 

              Ljubo Stipišić Delmata 


BIJAČKA MASLINA

(…)

Ispod stare bijačke krošnje

Žulj i stoljetni znoj

Težak i motika vječna molitva…

               Milan Hodžić


POLJIČKI SONETI

(…)

Pružit će ruku za tu mudrost jaču

Motiki, plugu i veslu i maču ...

           Lujo Medvidović


***

Težak uzorni.

Motika na ramenu.

U tikvi vino.

        Dinko Sule


AFORIZMI

Motika i politika nisu za istu osobu. (Josip Udženija)

Kad se digne kuka i motika, srp i čekić vreba iz prikrajka. (Luka Tomić)

U ruci čovjeka olovka je motika; u ruci nečovjeka ona je mač. (Toma Bebić)

Olovka je motika za kopanje po papiru. (Marinko Mijović)

Motika je uvijek bila slaba odskočna daska. (Svetislav Biljanović)

Uživati i uživati kriminalcima je logika, sve samo da nije blizu motika. (Josip Grgić)

Bolja je oštra motika, nego tupo nalivpero. (Josip Janković)

Nema kruha bez motike; ali ni bilo čega s kruhom uz motiku. (Nikola Trgovčić)

Motike i lopate stupile su u generalni štrajk. Neće više da ih – nasađuju! (Ivo Mijo Andrić)

Motika zauzima visoko mjesto obješena o klin. (Borivoj Jelinčić)

Motika koja rijetko kopa često gubi glavu. (Tonka Lovrić)

Tko puno kuka, malo motika. (Zlatko Garvanović)

Ne kopa motika sama nego žuljevi onoga koji je drži. (Nađan Dumanić)

Kukate, a je l' motikate? (Silvija Šesto)

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.