Ribari traže nastavak potpora i brže isplate uz nova ograničenja izlova sitne plave ribe

Ribari traže nastavak postojećih mjera potpore, bržu obradu zahtjeva i bržu isplatu. Pri uvođenju novih pravila za izlov sitne plave ribe potrebno je voditi računa o tome mogu li ribari nastaviti poslovati i živjeti od svojega rada. To su glavne poruke 29. Susreta ribara Hrvatske obrtničke komore, održanog za vikend u Malom Lošinju. Zaključke je na završetku Susreta predstavio Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a, a bit će upućeni nadležnim institucijama.

U raspravi o uvjetima ribolova u 2027. Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, naveo je da se za Hrvatsku očekuje oko 20.000 tona srdele i 8.500 tona inćuna. Pojasnio je da bi prema znanstvenim modelima hrvatski udio za srdelu iznosio oko 9.000 tona, što prema njegovoj ocjeni ne bi bilo dovoljno za održavanje ribarske flote i prerade. Među mjerama za oporavak fonda izdvojio je produljenje lovostaja za 30 dana, dodatna prostorna i vremenska ograničenja na područjima važnima za mrijest i rast srdele te smanjenje flote kroz mjeru trajnog prestanka ribolova.Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo istaknuo je da je srdela u jakom prelovu, dok je stanje inćuna nešto povoljnije. Kod vrsta koje se love koćama vidljivi su znakovi oporavka, što je povezao s dosadašnjim mjerama regulacije ribolova, osobito zaštitom Jabučke kotline. Na obnavljanje ribljih populacija, uz ribolov, utječu i promjene temperature mora.

Ribari su u zaključcima istaknuli da cijeli ribarski sektor treba pravodobno i aktivno sudjelovati u pripremi novih mjera zaštite morskih područja. Zatražili su i nastavak mjera i aktivnosti za smanjenje šteta koje orada uzrokuje u uzgajalištima školjkaša.Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil na otvorenju je naglasio da uz mjere očuvanja ribljeg fonda treba voditi računa o prihodima ribarskih obitelji i opstanku njihovih obrta. „Od nadležnih stalno tražimo jednostavnija pravila i manje administracije. Prije uvođenja svake nove obveze treba provjeriti može li je mali obrt provesti i koliko će ga to stajati”, poručio je. Državni tajnik Ivan Matijević, koji je otvorio Susret, naveo je da je ove godine u ribarstvu isplaćeno više od 20 milijuna eura državnih potpora.

Broj obrta u morskom ribolovu smanjuje se petu godinu zaredom. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva koje je obradio HOK, krajem rujna 2026. u morskom ribolovu bilo je 1.548 obrta. U odnosu na rujan 2021. njihov se broj smanjio za 68 obrta, što je pad od 4,2 posto. U istom je razdoblju, prema podacima HZMO-a, broj obrtnika i radnika u obrtima u morskom ribolovu i morskoj akvakulturi smanjen za 147, na ukupno 2.128.Ribari su govorili i o tome kako zainteresirati mlade za ribarstvo i zadržati ih u poslu. „Na moru smo mi i mama i tata i psiholog”, rekao je jedan od sudionika, opisujući koliko angažmana traži uvođenje mladih u posao koji im često bude tek usputna stanica. U raspravi je spomenut i Dan plavih karijera, koji je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo u Zadru kako bi mladima približilo zanimanja u ribarstvu i akvakulturi.

Dražen Cepić iz Instituta za društvena istraživanja predstavio je istraživanje društvenih pokazatelja u ribarstvu. Cilj je uspostaviti način prikupljanja podataka koji će omogućiti jednostavnije praćenje promjena u sektoru u idućim godinama. Podaci će poslužiti za izradu preporuka, a HOK će pomoći informirati ribare o istraživanju i potaknuti ih na sudjelovanje u anketi.Na Susretu su predstavljena i iskustva iz deset godina rada lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG-ova). Ribarski sektor u zaključcima je podržao nastavak rada FLAG-ova u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, od 2028. do 2034.Stručni program obuhvatio je i izlaganja o obnovljivim resursima Jadrana i mogućnostima financiranja kroz Program za ribarstvo i akvakulturu te predstavljanje mobilne aplikacije za transportni dokument.

Na Susretu su sudjelovali i predstavnici znanstvenih institucija i ribarskog sektora iz jadranskih zemalja. Na zajedničkom su sastanku predložili uspostavu Jadranskog pristupa u ribarstvu, kojim bi se mjere upravljanja ribarstvom usklađivale među zemljama i prilagođavale posebnostima Jadrana radi očuvanja ribljeg fonda i radnih mjesta u ribarstvu. Predložili su i osnivanje neovisnog jadranskog savjetodavnog tijela koje bi okupilo znanstvenike, ribare i predstavnike nadležnih institucija.Susret je organizirala Hrvatska obrtnička komora od 5. do 7. studenoga 2026. Domaćin je bila Obrtnička komora Primorsko-goranske županije, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.Jubilarno, 30. okupljanje održat će se u Istarskoj županiji. U Malom Lošinju predloženo je u sklopu zaključaka da Susret ribara tom prigodom dobije novi naziv Kongres ribarstva i akvakulture.