Ribarima novac za uništavanje brodova

Krajem godine hrvatski ribari, koji se više ne žele baviti gospodarskim ribarstvom, moći će se javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede. Zadovolje li kriterije, brod će im biti uništen, a oni će za to dobiti novac, što je dio programa EU-a za koji je Hrvatska dobila oko 11 milijuna eura.

Cilj je programa nazvanog scraping, objašnjavaju iz Bruxellesa, smanjiti ribarsku flotu i spriječiti prekomjerni izlov u zemljama Unije.

Prema scrapingu, za brod od 50 BRT oko 80 tisuća eura

Koliko će se hrvatskih ribara odlučiti za scraping ili u prijevodu struganje, još je nepoznato. U Ministarstvu poljoprivrede ne raspolažu brojkama i objašnjavaju da europske propozicije ne dopuštaju ankete prije natječaja. No s obzirom na preporuku da bi ribarsku flotu trebalo smanjiti za pet posto i raspoloživi iznos od 4,7 milijuna eura, dolazi se do izračuna da bi se moglo raditi o 40-ak brodova. Po već utvrđenim cjenovnim tablicama, odšteta za brod od 50 BRT iznosila bi 83 tisuće eura, a za dvostruko veći - 250 tisuća eura. Od toga iznosa vlasnici brodova platili bi uništavanje svojega broda.

Italija i nakon 'scrapinga' lovi jednaku količinu ribe

Europska unija već dulje provodi scraping, pa su njime bili obuhvaćeni i talijanski ribari. No, kod Talijana je bila drugačija primjena tih mjera i nije se, kao u našem slučaju, strogo pazilo na njihovu provedbu. Stjepan Nedoklan, v.d. predsjednika Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, tvrdi kako je talijanski izlov i nakon scrapinga ostao isti, jer su veliki ribari preuzeli posao onih koji su se odlučili za scraping. Nedoklan navodi da je u Hrvatskoj ribarska flota stara od 40 do 50 godina. U plivaričarskoj floti su veliki i novi brodovi, dok je koćarska zanemariva u usporedbi s talijanskom. Ako se ribari odluče na scraping, pitanje je tko će loviti u našem moru, pita Nedoklan i upozorava da stranci ne mogu ulaziti u naše vode do 1. siječnja 2015. Što će biti poslije, nitko ne zna, ustvrdio je.

Predstojnik Zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu 'Ruđer Bošković' i ugledni međunarodni stručnjak Tarzan Legović ističe da je hrvatska ribarska flota mala i beznačajna da bi naškodila ribljem fondu u Jadranu. Problem može riješiti samo redukcija flote onih zemalja gdje je ona prevelika, to su Italija i Španjolska, one zemlje koje su zapravo more i uništite. I sad bi oni htjeli da i mi smanjimo flotu, a što zapravo ništa neće promijeniti s obzirom na broj brodova u Hrvatskoj, tvrdi Legović.

Inače, o politici ribarenja u zemljama EU-a, ali i u svijetu, Legović kaže da komercijalnoga ribarstva, kakav je danas, u budućnosti neće biti jer je riblji fond prepolovljen. Cijeli svijet, a ne samo EU, mora krenuti u intenzivno davanje poticaja ribarima da prijeđu na akvakulturu. Tako bi svoje brodove iskoristili za hranjenje i uzgoj riba. To je budućnost, EU ide u tom smjeru, smatra Legović, ali još nema koncepciju kako to provesti, piše novinarka Hine Smiljanka Škugor Hrnčević.