Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju

Otvorenje  "Tjedna sjećanja na  Vukovar i Škabrnju" je proteklo u znaku predstavljanja novih izdanja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR). Prvim dijelom moderirao je predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Radoslav Zaradić.

Istaknuo je kako HUB djeluje kulturom i molitvom.

- U četrnaest godina postojanja udruge ovo je dvanaesta godina da organiziramo kulturno-društvenu manifestaciju Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju. Dva mjesta, dva simbola hrvatske boli, ponosa i pobjede – koja u sebi sažimaju ve ono što hrvatski narod jest: postojan, vjeran i neslomljiv.

Zatim su okupljene pozdravili, ispred Koordinacije udruga ratnih postrojbi i stradalnika Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije Mirko Ramljak, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Splita Mate Omazić te župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, koji je ujedno i službeno otvorio manifestaciju. 

- Možemo biti ponosni u našoj županiji, jer su i prvi i posljednji poginuli hrvatski vitezovi u Domovinskom ratu naši Josip Jović i Ante Bužančić. Županija je glavni oslonac u organizaciji i podršci programu Tjedna sjećanja, zaključio je župan Boban.

Uvod i moderiranje predstavljanje knjiga vodio je ravnatelj Muzeja Domovinskog rata u Splitu Matej Gabrilo, te naglasio kako smo svi tu zajedno, da u hrvatskom duhu i zajedništvu odamo čast Vukovaru i Škabrnji i svim ostalim žrtvama srpske agresije na našu Domovinu. Uz njega sudjelovale su i izv. prof. dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić, voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata HMDCDR-a, izv. prof. dr. sc. Ana Holjevac Tuković, voditeljica Odjela za arhivsko gradivo Domovinskog rata HMDCDR-a te ravnatelj HMDCDR-a prof. dr. sc. Ante Nazor.

Prva predstavljena knjiga bila je „Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.–1995. Dokumenti – Knjiga 26: Agresija JNA i srpskih postrojbi (Vukovar, 1991.–1992.)“. Riječ je o zbirci srpskih i vojnih dokumenata JNA iz razdoblja 1991.–1992., koja ima iznimnu vrijednost za povjesničare i buduće istraživače Domovinskog rata i bitke za Vukovar. Budući da su mnogi dokumenti pisani u propagandne svrhe i odražavaju srpska subjektivna stajališta, potrebno ih je tumačiti s određenim oprezom.Druga knjiga predstavljena na događaju bila je „Policajci iz Međimurja u obrani Vukovara“, autorice Julije Jančec. Djelo memoarskog karaktera donosi svjedočanstva i transkripte razgovora s 45 policajaca i članova obitelji poginulih od ukupno 63 međimurska policajca koji su branili Vukovar. Iako se pojedina svjedočanstva ne podudaraju u svim detaljima – što je razumljivo s obzirom na protok vremena – knjiga predstavlja dragocjen doprinos ne samo razumijevanju povijesnih činjenica nego i očuvanju sjećanja na Domovinski rat.

Predstavljanje knjiga zaključio je dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. U svom obraćanju kratko se osvrnuo na predstavljena izdanja te istaknuo odnos snaga u bitci za Vukovar. Ono što su hrvatski branitelji učinili u Vukovaru s minimalnim količinama oružja i streljiva, boreći se protiv jedne od najopremljenijih vojski Europe, i danas je nevjerojatno. Podsjetio je i da su Srbi planirali brzo zauzimanje grada, što se nije dogodilo, te da je Vukovar izdržao mnogo duže nego što je itko predviđao. Zato je Vukovar fenomen. Godina 1991. simbol je obrane – čudo je da smo opstali. Iako su sva mjesta na prvoj crti zaslužila divljenje, jedan je simbol – Vukovar. Govoreći o razmjerima razaranja, istaknuo je da je Vukovar bio 90% razoren, dok je na području RH do sada ustanovljena 151 masovna grobnica. To je „hirošimska razrušenost“. Podsjetio je i da je 13. studenoga 1991. propao posljednji pokušaj deblokade Vukovara te da je tada postalo jasno da će Vukovar pasti.

Pogrešno je tražiti krivce za pad Vukovara u tadašnjem odnosu snaga. Možemo istraživati i propitkivati, ali ne smijemo zanemariti činjenice. Valja istaknuti i da je oko 9 000 Srba branilo Hrvatsku u Domovinskom ratu. I predsjednik Tuđman je isticao da u Hrvatskoj mora biti mjesta za Srbe te je, u znak toga, poslao jednu jedinicu policije da zaštiti jedno selo s većinskim srpskim stanovništvom.

Kroz desetodnevni program, od 7. do 18. studenoga, održat će se niz kulturnih, obrazovnih i duhovnih događanja: sveta misa i koncert duhovne glazbe u čast 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u splitskoj katedrali, predstavljanje knjige dr. sc. Tihomira Rajčića u Makarskoj, učenička glazbeno-scenska večer u Nadbiskupskom sjemeništu na kojoj sudjeluje 18 škola s područja naše Županije i jedna iz grada Vukovara, predavanje dr. sc. Andrijane Perković Paloš, večeri dokumentarnog filma: „”Magistrala ratnog zločina – logor Knin”, “Zora nad Mostarom” i “Njezina strana priče – Dalmacija”, te otvorenje izložbe Benediktinci i stvaranje europske kulture u Osnovnoj školi Vladimir Nazor u Škabrnji. Završni dani manifestacije, 17. i 18. studenoga, tradicionalno će biti posvećeni paljenju svijeća duž Vukovarske ulice u Splitu – činu zajedništva i zahvalnosti koji svake godine okuplja sve veći broj građana i mladih. (HUB)