"Ne damo naše ceste"

Od ponoći u Zagrebu i Splitu, Slavonskom Brodu i Zadru, a od jutra i u ostalim hrvatskim gradovima, počelo je prikupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta. 'Ne damo naše autoceste' - krilatica je referendumske inicijative koju su pokrenuli pet sindikalnih središnjica, dva cestarska sindikata i sedam organizacija civilnoga društva.

Oni tvrde da se davanjem autocesta u dugotrajnu koncesiju neće pokrpati proračunske rupe, nego će država tijekom 40 godina izgubiti 80 milijardi kuna. Među prvim potpisnicima sinoć je na zagrebačkom trgu bana Jelačića bio i koordinator akcije Mijat Stanić. 
  U prvih pola sata na jednom štandu na Trgu bana Jelačića prikupljeno je 120 potpisa izjavio je za Hinu Stanić koji je uvjeren da će protivnici monetizacije autocesta nakon dva tjedna imati znatno više potpisa od potrebnih 10 posto od ukupnog broja birača.

  Stanić tvrdi da je iznos od 80 milijardi kuna minimalna očekivana zarada od autocesta kada se poplaćaju svi krediti, uz pretpostavku da će u budućnosti promet na autocestama rasti za jedan posto godišnje.

Osim toga, koncesioniranje autocesta dovest će do povećanja cijena, pada kvalitete usluga, smanjenja investicija u infrastrukturu i povećanja nezaposlenosti, a idućih 10 Vlada neće moći donositi strateške odluke o autocestama i neće ih moći tretirati kao razvojni resurs, tvrde protivnici monetizacije.

Iz Vlade su poručili da je cilj monetizacije dobiti jednokratnu uplatu za koncesiju za vraćanje kredita HAC-a i ARZ-a, jer u iduće tri godine Hrvatskoj na naplatu dolaze dvije milijarde eura glavnice, a ukupno treba vratiti četiri milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine. Ako dug vraćamo na način reprograma - kao što se činilo do sada dizanjem novih kredita - s kamatom bismo u narednih gotovo 25 godina ukupno morali vratiti najmanje osam milijardi eura, ističu u Vladi.