Okrugli stol na Sveučilištu: U vizualnom dobu povratak književnosti je izazov!

Središnji dio ovogodišnjih Dana kroatistike bio je okrugli stol na temu "Književnost u životu, život u književnosti" na kojem se govorilo o izazovima u obrazovnom i nakladničkom sektoru, biografskom elementu u književnim djelima i emocijama koje povezuju čitatelja s književnim djelom. 

Govoreći o emocijama kao sponi između čitatelja i pisca, prof. Kornelija Kuvač Levačić kazala je da se profesori hrvatskog jezika i književnosti moraju zapitati što čitatelj treba, što je njegovo očekivanje od književnosti, posebno kad se radi o mladom čitatelju. 

- Mladom čitatelju, koji se razvija, treba znati ponuditi tekstove koji će mu pomoći da izađe iz kompleksne situacije svoga odrastanja. Tu pričamo o polju emocija. Adolescentska književnost je premalo zastupljena u lektiri, a radi se o vrhunskim tekstovima koji posreduju emocije, problematiziraju stvarne emocije mladih čitatelja. Kada bi se takvi tekstovi nudili čitateljima, shodno njihovoj dobi, mladi bi sigurno privoljeli čitanje jer bi osjetili u umjetničkom tekstu ono što svi tražimo: odgovore na unutarnja pitanja i probleme. Zato je važno educirati i struku koja je davno završila svoje studije pa nerijetko ostaje ograničena i  u kalupima koje nude programi i kurikuli, istaknula je prof. Kuvač Levačić. 

Prof. Tin Lemac osvrnuo se na autobiografsku poeziju kazavši kako se "autobiografsko" gotovo podrazumijeva u širem smislu kad se govori o poeziji dok je u strogo teoretskom smislu ona nešto teško dokučivo i teško spojivo. 

- Iz mog predavačkog iskustva mladi su više naklonjeni prozi nego poeziji, možda zato što je poezija teža sama po sebi. No, zanimljivo je da onaj tip poezije koji je tradicionalni i moderni, do 20. stoljeća, počiva upravo na emocionalnosti, poistovjećivanju čitatelja s tekstom i na prepoznavanju nekih temeljnih iskustava. Tako da se sve opet svodi na prepoznavanje iskustva i emocije kao prvi korak u kontaktu s poetskim tekstom. 

Naša istaknuta nakladnica, umirovljena prof. Nives Tomašević, dala je uvid u važnost nakladništva, odnosa urednik-autor, te vječnoj borbi oko objavljivanja znanstvenog štiva. 

- Čini mi se važno istaknuti da su na zadarskom Sveučilištu doktorirali vodeći ljudi nekih zagrebačkih nakladničkih kuća kao poticaj novim generacijama studenata i uopće da bude svima jasno kako je velika uloga naklaništva, uredništva, cijelog tima ljudi koji rade na objavljivanju knjiga. Pokazalo se kroz brojna istraživanja da kultura nije resor koji nosi gubitak već itekako privređuje i u tom sektoru je zaposleno jako puno ljudi u Hrvatskoj. Uz to, važna poruka za mlade je da urednici i nakladnici moraju biti obrazovani ljudi, kazala je Tomašević.

Upravo o važnom i vrijednom odnosu autora i urednika/nakladnika govorila je akademkinja Dubravka Ornić Tolić, autorica knjige "Zagrebačka stilistička škola" koja je krajem prošle godine objavljena u izdanju naklade Ljevak. Prema riječima autorice, knjiga je osobni i univerzalni, znanstveni i književno-umjetnički hommage toj školi i njenim profesorima Zdenku Škrebu, Aleksandru Flakeru, Ivi Frangešu te Viktoru Žmegaču.