Zadarski jedriličari više od stoljeća jedre "putevima vjetra"

U sklopu ciklusa izložbi Zadar kaže DA sportu, o povijesti sporta u Zadru, sinoć je u Dvije palače otvorena izložba o povijesti jedrenja u našem gradu pod nazivom Putevima vjetra. 

Izložbu je u suradnji s Jedriličarskim klubom Uskok organizirao Narodni muzej Zadar, a građani je mogu razgledati do kraja ove godine. 

Izložbu je otvorila bivša jedriličarka Romana Župan, koja je istaknula kako žensko jedriličarstvo i danas postoji, izrazivši nadu da će Zadranke i ubuduće nizati sportske uspjehe.

Nazočnima se obratio i predsjednik Jedriličarskog saveza Hrvatske Edo Fantela, koji je naglasio da je Zadar centar jedriličarstva na istočnoj jadranskoj obali.

- Mala sredina, relativno mala sredina, ali Zadar je uspio od Atene u kontinuitetu imati olimpijice. Dakle, od prvih koji su bili Tome Bašić i Petar Cupač, na idućoj olimpijadi u Pekingu bile su dvije posade, Šime i Igor te Pero i Pavle, u Londonu šest posada, tri posade iz Zadra od 12 reprezentativaca. Dakle, to je najteže u sportu imati kontinuitet. To je Zadar uspio. A tajna je - našli su se ljudi koji to vole, koji žele, imaju uvjete i imali smo sreću da ekipa, odnosno garnitura ili vodstvo Jedničarskog kluba Uskok je davalo, bivši predsjednik Ive Mustać sa svojom ekipom dao punu potporu jedrenju kao sportu. Plus, mi smo imali Sveti Kršvan koji je bio druga cjelina, ali imali smo potporu od grada Zadra, Hrvatskog olimpijskog odbora, došli su i sponzori, ne puno, ali su došli i sve skupa mogli smo kao proizvod izaći na svjetsku scenu i u olimpijskom jedrenju se boriti proti najjačih, rekao je Fantela. 

U dugoj povijesti zadarskoga jedriličarstva najveće uspjehe ispisali su zlatni olimpijci Šime i Igor.

- Jedrenje ne počinje i ne završava sa mnom, ali sam jako ponosan što sam ostavio veliki trag, pogotovo donjevši više od 15 velikih medalja, a kruna svega je bila olimpijsko zlato iz Rija. Ponosan sam na to, ali to i ostavlja nekakvu zalog za buduće generacije, odnosno da pokušamo stvoriti nove jedriličare koji će pronositi ime grada na svjetskim regatama i olimpijskim igrama. Mladi rade dosta, jedrenje se razvija iznimno brzo, nove tehnologije dolaze, brodovi sad skoro više ne dotiču more nego su u zraku, takozvani foiling, i mladima treba pomoć, mladima treba da da se razvijaju i to je ono što je misija nas koji smo prošli taj žrvanj olimpijskih igara sa više od 30 godina vrhunskog jedrenja, da im pokušamo pomoći, da se snađu što bolje i da pokažu što znaju, poručio je Šime Fantela. 

 

Predsjednik JK Uskok Draško Stipić podsjetio je kako kroz izložbu možemo vidjeti kako se kroz povijest razvijalo jedrenje u Zadru. 

- Ono je uvijek bilo odraz uvjeta u okruženju i iz godine u godinu napredovalo je u svakom smislu i naravno ništa nije nastalo odjednom. Sve je nastavak, dakle štafeta, prethodnih generacija i na nama je da ono što imamo sačuvamo, unaprijedimo, dogradimo i iskoristimo na dobrobit građana Zadru. Jedrenje nije samo sport, za nas na moru je slijed tradicije izraz povezanosti našeg čovjeka s morem, a sam sport je direktan spoj sportaša s prirodom, vjetrom, valovima, morskim strujanjima, kretanje u tišini, pogonjen nevidljivom silom. Prirodu ne možeš nadvladati, možeš je pokušati ukrotiti, iskoristiti njene pogodnosti, ali uvijek je moraš poštovati kao jačeg suparnika, poručio je Stipić. 

U kreiranju izložbe sudjelovao je i Ozren Ivanov, član Izvršnoga odbora JK Uskok.

- Jedrilo se i prije u Zadru, ali se jedrilo više u gospodarske svrhe, bilo je to težačko jedrenje s otoka da bi došli na kopno svojim gajetama. Dakle, prije 120 godina su prvi, registrirani prvi vlasnici sportskih jedrilica, u tom trenutku zadarska gospoda. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, dakle, postojali su jedriličari koji su jedrili i prije rata, koji su se djelomično aktivirali, djelomično su došle nove snage koje su obnovile razbijene brodove koji su bili djelomično oštećeni ili jako oštećeni i jedan po jedan su ih puštali u funkciju i na osnovu toga je nastao djelatnost Jedriličarskog kluba Uskok koje se zvalo Prvo pomorsko društvo. To je preteča Uskoka koje je kasnije promijenilo ime. Sjedište kluba je bilo u Vruljici, ondje i danas postoji jedna zgrada u kojoj je trenutno radionica za proizvodnju aluminijske stolarije, dakle kod utoka Vruljice u more, se nalazi ta zgrada gdje postoji fotografije iz koje se izvlače obnovljeni brodovi nakon Drugog svjetskog rata, podsjetio je Ivanov.