Predstavljanje knjige "Centralno bogoslovno sjemenište u Zadru"

Državni arhiv u Zadru, Sveučilište u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Zadru organiziraju predstavljanje knjige Centralno bogoslovno sjemenište u Zadru (1826. – 1921.) autora don dr. sc. Ante Sorića, generalnog vikara Zadarske nadbiskupije i ravnatelja Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. 

Predstavljanje knjige bit će u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u petak 16. siječnja 2026. s početkom u 18 sati. O knjizi će govoriti prof. dr. sc. don Marko Trogrlić i nasl. doc. dr. sc. Ante Gverić, a uvodnu riječ održat će zadarski nadbiskup msgr. Milan Zgrablić i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

 Riječ je o sustavnoj i sveobuhvatnoj obradi Centralnoga bogoslovnog sjemeništa koje je osnovano za vrijeme druge austrijske uprave u Dalmaciji, po dogovoru pokrajinskih crkvenih i civilnih vlasti i uz dopuštenje carske administracije u Beču. Zadarska bogoslovija se sastojala od odgojnog zavoda sjemeništa i teologije koja je kao visokoškolska ustanova djelovala pod imenom Centralna visoka bogoslovna škola. U razdoblju od gotovo 100 godina studij je pohađalo 1760 studenata, dijecezanskih i redovničkih kandidata iz cijele Dalmacije.

Kroz četverogodišnji studij teologije, koji je planom i programom bio izjednačen sa svim drugim tadašnjim austrijskim fakultetima, a na kojem su predavali odabrani i stručni profesori, među njima kasnije mnogi (nad)biskupi, cilj Zavoda bio je u cijelosti pripremiti bogoslove za buduće pastoralno djelovanje. Među njima bili su nositelji brojnih crkveno-društvenih događanja u Dalmaciji tijekom 19. i početka 20. stoljeća. Naime, iz Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Zadru izašao je veliki broj važnih protagonista Ilirskog, potom Narodnog preporoda u Dalmaciji, koji su dali značajan doprinos oblikovanju modernoga hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta. Među značajnijim imenima studenata u Zadru ističu se: Ivan Berčić, Mihovil Pavlinović, Ivo Prodan, Frane Bulić, Luka Jelić, Lovre Katić, Grgo Novak i mnogi drugi. Osim političkog djelovanja, među studentima su bile mnoge osobe koje su kasnije u svećeničkom ili laičkom pozivu pridonijeli različitim motrištima znanstvenoga, kulturnog, umjetničkog i drugih društvenih i gospodarskih područja razvitka hrvatskoga Juga u okvirima austrijske pokrajine Dalmacije. Uslijed teških društveno-političkih okolnosti 20. stoljeća, neki od njih svoju vjernost svećeničkom pozivu posvjedočili su i mučeništvom.

Prvi dio knjige svećenika i znanstvenika Ante Sorića obuhvaća iscrpnu analizu razloga osnivanja institucije, popise odgojitelja, zanimljivosti iz odgojnog procesa i opis odgojne formacije pitomaca na Centralnoj visokoj bogoslovnoj školi s naglaskom na teološke katedre i profesore. U tom dijelu zasebno se iznosi društveno-politički kontekst rasta i odgoja pitomaca sve do prestanka rada institucije u izmijenjenim političkim okolnostima nakon Prvoga svjetskog rata i pripajanja Zadra Kraljevini Italiji. Centralno bogoslovno sjemenište preseljeno je zbog toga 1921. godine u Split, no njegova cjelokupna važnost za vrijeme „zadarskog razdoblja“ će ostati važnim predmetom istraživanja, u smislu doprinosa crkvenoj i nacionalnoj povijesti 19. i 20. stoljeća. Drugi dio knjige sadrži popise studenata po generacijama od 1826. do 1921. godine s osnovnim napomenama, a priređen je na temelju Imenika studenata koji se nalaze u Nadbiskupskom arhivu u Zadru i Splitu.