Radio Zadar od 19 sati uživo prenosi svečano otvorenje kompleksa Dviju palača

Večeras u Zadru završnica desetljeća rada kojim Zadar postaje novi centar moderne umjetnosti u Hrvatskoj. Svečano se otvara Kulturno-povijesni kompleks Dvije palače, Kneževe i Providurove, koji se prostire na 7 tisuća metara četvornih i jedan je od najvažnijih kapitalnih projekata u kulturi Zadra. Prijenos slušajte u programu Radio Zadra od 19 sati.

Svečano otvorenje iz Knežev i Providurove palače vodit će i u program se javljati Suzana, Dražić, Iva Rogić, Maja Milin i Vladimir Šetka. U programu sudjeluju članovi Zadarskog plesnog ansambla, Glazbene škole Blegoje Berse, Hrvatskog pjevačkog društva Zoranić i Gradske glazbe. Uz svečnost otvorenja priređen je i zabavno kulturni program. 

Večer u Velikom atriju od 19:45 do 20:15 nastupit će Zadarski plesni ansambl pod vodstvom Sanje Petrovski, a od 20:15 do 20:45 u Providurovom atriju svirat će Gradska glazba Zadar pod dirigentskom palicom Marina Perovića. HGPD Zoranić vođen Tomislavom Koštom nastavlja program od 20:45 do 21:30 u Koncertnoj dvorani braće Bersa.

Program se odvija i na Trgu Petra Zoranića. Stiže Banana zvuk, splitski duo koji čine glazbenici, producenti, DJ-i i MC-ji Luka (TBF) i Yuri (ST!llness), a zatim Alejuandro Buendija i Sinovi, projekt Saše Antića iz TBF-a!

U atriju Kneževa , od 19:30 do ponoći je zabavne glazbeni program uz Oridano Gipsy Jazz.

IZLOŽBE

RATKO PETRIĆ: BACITI ISTINU U LICE!

u suradnji Narodnog muzeja Zadar i Muzeja suvremene umjetnosti

Izložbene dvorane – Providurova palača

Ratko Petrić (Zadar, 1941. – Zagreb, 2010.) jedan je od najintrigantnijih hrvatskih suvremenih umjetnika, koji je u gotovo 50 godina umjetničkog djelovanja ostvario obiman, raznorodan i osebujan opus. Retrospektivnom izložbom Baciti istinu u lice! javnosti predstavljamo integralni kritički presjek cjelokupnog opusa. Donosimo oko 200 radova ovog intrigantnog i originalnog autora – skulpture, makete, plakate i tiskovine, radove na papiru te arhivsku građu i multimedijske sadržaje.

Središnja je tema Petrićeva umjetničkog opusa čovjek i njegova sudbina. U formalnom i sadržajnom smislu stvorio je novi oblik figuracije u hrvatskom kiparstvu druge polovice 20. stoljeća. Obilato koristeći ironiju, sarkazam i grotesku, na izrazito svjež i lucidan način propitivao je društveno-političke, kulturne i umjetničke pojave svojega doba te usmjeravao žestoku kritiku sustavima i pojavama koje su nagrizale ljudske vrijednosti i slobodu. U radu ga je pokretao humanizam, svojevrsna etika antiestetike i načelo – što izravnije to snažnije!

Retrospektivom predstavljamo vitalnost, suvremenost i aktualnost njegove umjetničke poruke kritičkim odabirom najvažnijih radova iz brojnih ciklusa (Pečat, Orator, Gozba, Abortus, Svevid, Bog Eros, Američki kipopis, Leterman, Crno jaje, Životinjska farma, Hrvatska kuća, Kipleraj, Izložba itd.). Angažiran stav, kritičko promišljanje i pojednostavljen prikaz koji je prvotno primijenio u crtežu prenio je na grafiku, plakat i skulpturu. Eksperimentirao je s kiparskim materijalima i tehnikama, a najčešće je upotrebljavao obojeni poliester. Materijal modernog konzumerističkog društva, jeftin, svakodnevan i potrošan, bio je idealan za umjetnika koji je njime postizao dojam plastične nadrealnosti.

(20.04.-20.06.)

IGOR PEDIŠIĆ: USPUT

fotografije s gradilišta

kafeterija roh bau - Providurova palača

(20.04.-20.06.)

MODERNO-POSTMODERNO

iz fundusa Galerije umjetnina NMZ

Izložbene dvorane – Kneževa palača

Galerija umjetnina NMZ-a zbirka je umjetničke građe osnovana 1948. godine, u vrijeme kada se Zadar izdiže iz pepela Drugoga svjetskog rata. U porušenom gradu koji broji jedva pet tisuća stanovnika ova je ustanova oformljena u jednom dijelu Providurove palače kao Moderna galerija, a njezin početni fundus od 80 umjetnina narastao je na 35 000 (od čega 30 000 negativa Ante Brkana), s djelima koja obuhvaćaju razdoblje od 13. do 20. stoljeća, pa je sukladno tome Moderna galerija kasnije preimenovana u Galeriju umjetnina.

Izložbom koja se vodi tezom sučeljavanja modernog i postmodernog u umjetnosti 20. stoljeća pratimo razvoj zbirke kao i samu ideju moderne koja je težila za raskidom s akademizmom, ali zadržala visoke ideale izjednačavanja umjetnika i njegova djela kao i težnje za originalnom individualnošću, te postmoderne koja se odlikuje odustajanjem od jednog viđenja stvarnosti te propagira ideju da je sve moguće, sve se odvija istovremeno, a izražava kroz eklekticizam, citatnost i aproprijaciju na sadržajnom polju slike. Izložba donosi radove u rasponu od ranog modernizma Vidovića, Miše, Babića, Šulentića, Hegedušića, do poslijeratnog modernizma Glihe, Šimunovića, Dulčića, Kulmera, Murtića, Stančića. Djela nacionalnog modernizma najbrojnije su zastupljena u fundusu, a potom slijede djela iz razdoblja postmoderne od kraja sedamdesetih godina prošloga stoljeća do danas, preko radova Tutte, Ercegović, Čeranića, do zadarskih postmodernista Zelića, Rončevića, Čerine, Švaljeka i drugih. Kao izdvojena cjelina predstavljaju se crteži Ivana Palčića te će se tako obilježiti 130. godišnjica njegovog rođenja. Izložbom se, makar u suženom opsegu, prezentiraju djela u mediju umjetničke fotografije i skulpture.

Povijest Galerije umjetnina vezana je uz priču o sudbini grada, o diskontinuitetu gradskog života uvjetovanoga specifičnošću povijesti i geografskog položaja. Dugogodišnje beskućništvo Galerije zbog dotrajalosti zgrade (2006. – 2017.) prekinuto je tek nakratko obnovom njenog matičnog prostora u dijelu Providurove palače, što je omogućilo prezentiranje dijela njenog fundusa do ponovnog iseljenja 2018. u očekivanju novog prostora u okviru Dvije palače. Izložbom Moderno-postmoderno u prostoru Kneževe palače predstavljamo reducirani izbor umjetnina kojim se tek djelomično prezentiraju zbirke pohranjene u čuvaonici.

(20.04.-04.06.)

OBITELJ DEŠPALJ U OBJEKTIVU ANTE BRKANA

Polivalentna dvorana - Providurova palača

u suradnji Koncertnog ureda Zadar i Galerije umjetnina NMZ

Malo tko je u povijesti zadarske glazbe ostavio traga kao arbanaška obitelj Dešpalj. Vrativši se 1945. godine u Zadar, Šime Dešpalj postavljen je za voditelja Narodnog kazališta, u kojemu je reorganizirao glumački ansambl, utemeljio i vodio pjevački zbor i orkestar. Uz suprugu koja je svirala violončelo, njihovo troje djece - Pavle, Maja i Valter - odrastali su svako uz svoje glazbalo, ali i uz svakodnevno zajedničko muziciranje u domu koji je okupljao glazbenike i zaljubljenike u glazbu. A onda su, jedno za drugim, iz svog Zadra, na krilima glazbe uspješno poletjeli u veliki svijet, i ostvarili iznimne karijere - Pavle kao dirigent i skladatelj, Maja kao violinistica i Valter kao violončelist - odgojivši pritom i generacije glazbenika.

Izložene fotografije zadarske glazbeničke obitelji snimio je Ante Brkan (1918. – 2004.), doajen zadarske i hrvatske fotografije. Na ovim fotografijama možemo uočiti tipičan Brkanov princip po kojemu on nije režiser prizora, već u maniri nezainteresiranog promatrača stoji po strani i bilježi događaje. Fokusirajući se na usredotočenost članova glazbene obitelji na instrumente i partiture, Brkan ističe njihovu predanost svijetu glazbe i punu zaokupljenost kreativnim činom stvaranja. Posebno je istaknuta i osobnost svakoga od glazbenika i njihova međusobna povezanost u toj kolektivnoj obiteljskoj simfoniji.

(20.04.-20.06.)