Što promijeniti kako bi pomorski promet na Jadranu bio sigurniji?

Dugogodišnji pomorac, umirovljeni profesor Pomorske škole u Zadru Ratko Radulić, inače autor više knjiga i priručnika za nautičare, godinama upozorava na stanje sigurnosti na moru. Knjigu Međunarodna pravila za izbjegavanje sudara na moru s komentarima napisao je prije 15-ak godina. U razgovoru za Radio Zadar komentirao je i sudar katamarana i jedrilice kod Splitskih vrata u kojoj je poginulo četvero ljudi. 

Ratko Radulić: Knjiga Međunarodna pravila za izbjegavanje sudara na moru je obogaćena jer se zakon ovdje i komentira. Svako pravilo je popraćeno komentarom, jer je zakon teže razumljiv, mislim, običnom čitatelju. Tako da su pravila obogaćena upravo tim komentarima. 

Što svi oni koji izlaze na more moraju prije svega znati kada je riječ o tim pravilima kako bi izbjegli ono što se prije nekoliko dana dogodilo kod Splitskih vrata? 

Ratko Radulić: Poznavanje pravila izbjegavanja sudara na moru jednako moraju dobro znati kapetan duge plovidbe i voditelj brodice, jer su oni sudionici u prometu. Nesreća se može dogoditi jer se svi više-manje tvrdo drže onog pravila desne strane, o čemu govore izbjegavanje sudara, u slučaju križanja kurseva. Križanje kurseva obrađuje tri pravila: 15, 16 i 17. Slijepo se držati samo ta tri pravila križanja kurseva, upravo zbog toga se i događaju nesreće. Recimo, ploviš u uskom kanalu. Nema više tu pravila križanja kurseva. Onda se primjenjuju pravilo devet, to je poseban režim plovidbe gdje veliki brod u uskom kanalu ne može izbjegavati mali brodić koji ne smije po pravilu devetom ometati plovidbu unutar uskog kanala, kao ni unutar shema odvojenog prometa o kojem bi trebalo porazgovarati malo dublje. Sheme odvojenog prometa, to su crte razdvajanja i slično, kao na cesti. 

Da ne ulazimo u to tko je odgovoran za pomorsku nesreću na splitskom području, propituje se je li jedrilica imala podignuta jedra, je li plovila na mehanički pogon ili samo s pomoću vjetra. Možete li to komentirati? 

Ratko Radulić: Ako se kreće i jedrima i motorom, strojem, je li, pogonom, onda je to brodica na motorni pogon, ne smatra se jedrilicom i upravo radi toga je propis da po noći budu istaknuta svjetla za brod na mehanički pogon, to su jarbolna svjetla, te bočna i krmeno, a po danu znak u obliku crnog stošca s vrhom prema dolje. Primjenjuju li oni to ili ne, ne znam, ali zakon tako kaže, nalaže. 

E sad se vratimo dakle ovaj slučaj Splitska vrata, to je uski prolaz. Što je tu trebao poduzeti zapovjednik katamarana, odnosno prvi časnik ili netko tko je bio za timunom, a što jedrilica? 

Ratko Radulić: Najprije, katamaran ima određenu relaciju. On ima red vožnje. On mora doći na odredište u određeno vrijeme. Može mu zakon uskratiti brzinu, odnosno tamo nije regulirana čak ni brzina kroz Splitska vrata. Kad bi bile sheme odvojenog prometa ili propisano da se smanji brzina, ali njemu zakon ovdje nije uskraćivao brzinu. On je vozio po voznom redu, on mora doći u određeno vrijeme na Hvar. Ja ne opravdavam, neću ni krivnju baciti na Ministarstvo, ali propisi se moraju donositi u područjima rizika. Najbolje bi bilo ograničiti i regulirati način plovidbe u Splitskim vratima, kao što je to, recimo, i u Pašmanskom kanalu. Ograničeno i propisano. Pa i Šibenskim kanalom. Ograničiti brzinu, kao što je brzina ograničena za ove katamarane u području uskih tjesnaca, ako je udaljenost kraća od 300 metara onda moraju smanjiti brzinu na primjerenu, mislim da je to 13 čvorova i tako dalje. Dakle, ovdje ovdje to nije propisano. Dakle, prolazom nije regulirana ni brzina niti je reguliran, recimo, režim plovidbe, a po mome, najbolja bi bila shema odvojenog prometa. 

Što to konkretno znači? 

Ratko Radulić: O tome govori pravilo deset, ja ću vam, ako dozvolite, citirati. Brod koji plovi u području blizu završetka i početka shema odvojenog prometa mora to činiti s posebnim oprezom. To govori točka F u pravilu 10. Dakle, tu se brodovi uključuju i to je poseban režim, ako treba smanjiti brzinu, jasna stvar. 

Vi već godinama upozoravate na stanje u našem pomorskom prometu, pogotovo tijekom ljeta. Puno je tu ljudi koji možda nisu ni ni dovoljno educirani. Često se govori o tome da se polažu ispiti bez praktičnog dijela i tako dalje. Koliko sve to skupa se ipak treba malo drugačije regulirati, što vi predlažete? 

Ratko Radulić: Sigurno da bi trebalo s obzirom na intenzitet prometa koji je svakim danom veći. Kad vi pogledate, evo mi smo sad ovdje na Vitrenjaku. Pogledajte malo koliko ima tu brodova koji potencijalno mogu izaći svaki čas sa svog priveza i uključiti se. Dakle, ljeti je toliko intenzivan promet da je to pravi kaos. Osim brodova, tu se susrećemo sa raznim plovilima za rekreaciju, kao što su gumenjaci, skuteri, pa paraglajderi, pa skijaši i tako dalje. Sve se to odvija stihijski i na uglavnom plovnim putevima, to je ometanje plovidbe. Za tako nešto trebalo bi osigurati područja zaštićena za takve rekreacije. To su takozvane zone rekreacija koje su propisane da budu ograđene plutačama i tako dalje i tamo se mogu odvijati, dapače. To je potrebno jer smo turistička destinacija, da te zone postoje. Ali se takve stvari ne smiju odvijati na plovnom putu gdje onda takvi objekti ugrožavaju plovidbu. 

Vratimo  se još na konkretan slučaj iz Splita. Prvi časnik je završio u pritvoru, DORH je izvijestio koji uređaji na brodu nisu bili u funkciji i slično. Je li to presudno za sigurnu plovidbu. Tko je odgovoran za to? 

Ratko Radulić: Časnik u plovidbi mora biti na svom mjestu, a govori se da je bio prvi časnik. No ne može zapovjednik stalno biti, njega zamjenjuje časnik. U određenim situacijama gdje su uski tjesnaci i kanali preporučuje se i obično i bude zapovjednik. No svejedno, korištenje radara, korištenje raznih raznih pomagala, jasna stvar da je pogotovo radar pri smanjenoj vidljivosti i noću i tako dalje i uvelike pomaže. Međutim, nije preporučljivo da autopilot u tjesnacima bude uključen, jer je čovjek najbolji, odnosno držanje straže propisuje da se u takvim situacijama ne koristi autopilot nego čovjek je taj koji upravlja. 

Smatrate li da bi možda bilo dobro, poželjno ili čak i nužno da, pogotovo na komercijalnim brodovima, postoje "crne kutije" ili nešto slično tome?

Ratko Radulić: To je u svakom slučaju dobro za rekonstrukciju događaja, ali sigurno da je propisano da na brodovima određene veličine postoje takozvane crne kutije, da li na jahtama još to nisam siguran koje veličine broda, jer se jer se zakoni mijenjaju. Ali jasna stvar da to pomaže i bilo bi poželjno imati takve uređaje. Ja bih se samo osvrnuo, prije ste rekli da je priveden ovaj prvi časnik. Ja ne bih želio prejudicirati krivnju unaprijed, to će dokazivati arbitraža. Međutim, ako je priveden jedan, a drugi je pušten slobodno da ode, drugi sudionik u prometu je pušten, mislim da je tu učinjena jedna pogreška. Ovaj je otišao u Češku, tako barem javljaju mediji. Prema tome, trebalo je primijeniti i na jednog i na drugog zbog utjecaja na svjedoke i tako dalje i tako dalje. No, osim toga, treba naglasiti da međunarodna pravila o izbjegavanju sudara obično krivnju dijele u postocima, nije isključivo krivnja jednoga. Jer pravilo 15 koje govori o položaju križanja kurseva, da je brod koji vidi drugi brod preko desne strane dužan izbjegavati, ali on može po pravilu 16, ako vidi da drugi brod, dakle brod koji ga vidi s lijeve strane, ako vidi da ovaj ništa ne poduzima, on može poduzeti radnju izbjegavanja sudara, ali mu se zabranjuje skretanje u lijevo. Zato se krivnja dijeli u postocima. Dakle, ovaj koji nije postupio po pravilu 15, jer ga je vidio preko desne strane, on je kriv što nije poduzeo, ali je kriv i onaj kad je vidio da prije nego dođu u položaj opasnih blizina, on može poduzeti radnju izbjegavanja sudara, naravno zabranjuje mu se skretanje u lijevo jer se očekuje da bi ovaj mogao početi u zadnji čas izbjegavati. Ovaj tjesnac zaista se smatra uskim kanalom, to je uski prolaz. Tu je poseban režim plovidbe koji govori da mali brodovi kraći od 20 metara i jedrenjaci ne smiju ometati veće brodove u plovidbi. Dakle, sudionik u prometu na malom brodu mora procijeniti je li to za veliki brod, primjerice kruzer, uski kanal i maknuti mu se s puta, ne smije ga ometati u plovidbi. Međutim, uski kanal je relativan pojam s obzirom na veličinu broda.