U Novigradu se uživalo u okusima i mirisima dagnji

Novigradska dagnja, koja već dvije godine nosi oznaku izvornosti, sinoć je ponovno bila kraljica tog ribarskog mjesta. Tradicionalna novigradska "Dagnjada" privukla je ne samo turiste koji se ondje odmaraju, nego i mnogobrojne Zadrane te žitelje okolnih mjesta. 

Mirisu i okusu dagnji, koje su kuhari spremali na tradicionalne, ali i nešto modernije načine, nije mogao odoljeti nitko.

- Evo baš ovako na buzaru i friške. Prirodne, a u Australiji ocean pa malo ono, nije baš kao ovdje. Ok je, njoki s dagnjama. Bile su fine, ukusne, baš tople, rekli su nam neki od posjetitelja.

Počastio se i ministar pravosuđa i uprave te digitalne transformacije Damir Habijan, koji ističe kako je važno dati potporu manifestacijama koje pridonose turističkoj ponudi te njeguju našu tradiciju.

- Probao sam, evo, one dagnje na brusketi, a veselim se i ostalim štandovima. E sad koliko će stati, vidjet ćemo, našalio se ministar Habijan. 

Kuhari nam otkrivaju kako su sve pripremili jedinstvenu novigradsku dagnju.

- Radimo toplo-hladni orzoto i spremamo pljukance sa sušenim rajčicama i dagnjama. Ovdje je 250 kili. Sad ćemo drugu turu kuvati. Friške, novigradske dagnje, evo. Spremali smo brudet, jedan pikantni od daganja i spremali smo bruskete sa dagnjama, prvo kuhane, pa marinirane. Preko tisuću kila daganja smo spremili na razne načine, s tjesteninom s njokima, rižoto, na buzaru, samo su neki od načina koje su s nama podijelili kuhari na sinoćnjoj fešti..

U ovo doba godine nikad bolja dagnja kaže uzgajivač Branimir Baždarić.

- Dagnja je puna, ukusna, nikad bolja dagnja. Prihvat mlađe je fenomenalan, znači dočekali smo nakon par, ajmo reći, ružnih godina za uzgajivače, jednu fenomenalnu sezonu, rekao nam je Baždarić.

Vrijednost novigradske dagnje još je u 19. stoljeću prepoznao prirodoslovac Špiro Brusina.

- Onda nisu bile previše ni eksploatirane, ni cijenjene, a sad su glavne školjke Novigradskog mora, mada su stoljećima bile oštrige ili kamenice, kojima su se gostili na carskom dvoru Habzburgovaca u Beču, podsjeća kroničar Novigrada Jadran Anzulović.

A hoćemo li se i dalje gostiti dagnjama, nastavi li se zagrijavanje mora ali i veliki naleti slatke vode, odgovara Pero Ugarković suradnik sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

- Te dvije stvari dovedu do toga recimo potpunog nestanka dagnji na tom području. A također dagnje su izložene i raznim predatorima kao što su komarče koje naročito vole mlađ dagnji, ističe Ugarković.

Jedno od mogućih rješenja je i uzgoj dagnji na nešto većim dubinama.