Znanstveni skup: Crno na vrelu kršćanske baštine za svijetlu budućnost

U Domu kulture u Crnome danas je održan znanstveni skup „Crno na vrelu kršćanske baštine za svijetlu budućnost“, u povodu 310. obljetnice posvete crkve sv. Nikole biskupa u Crnome. Na skupu su obrađene teme o prošlosti mjesta, njegovu prikazu na geografskim kartama, vjerskim i društvenim prilikama, demografiji, potencijalima gospodarskog razvitka i drugim temama. Skup su zajednički organizirali Sveučilište u Zadru, Zadarska nadbiskupija te Župa sv. Nikole u Crnom i Mjesni odbor Crno. Program su prigodnim nastupom otvorili Tea Vidaić i klapa Ponistra.

Zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić istaknuo je kako je ovo prostor duboke ukorijenjenosti vjere i zajedništva, tzv. običnih ali vjernih i snažnih ljudi.

- Bogate stranice naše povijesti u ovom mjestu ispisali su ljudi koji njeguju obiteljski život, molitvu uz zajednički rad, okupljanje oko oltara, koji strpljivo nose svakodnevne križeve. Crno svjedoči o snazi ljudskog zajedništva i Božje providnosti. Zahvaljujem na angažmanu Sveučilištu u Zadru i župniku don Elvisu Ražovu, čija je zauzetost učinila Crno ne samo mjestom susreta, nego i duhovne topline, rekao je u pozdravnoj riječi nadbiskup Zgrablić.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako ova ustanova znanstvenim skupovima i monografijama o mjestima iz zadarskog kraja popločava znanstveni mozaik cijele regije. To ne bi moglo učiniti bez partnerskih ustanova i znanstvenika.

- Rad na ovakvim skupovima i pisanje monografija u akademskoj zajednici se gotovo uopće ne vrednuje, što previđa važnu misiju akademske zajednice da se bavi svojim zavičajem i domovinom. Znanstvena zajednica nije bjelokosna kula neke elite koja svoju funkciju postiže samo objavljivanjem znanstvenih radova na engleskom jeziku i u publikacijama dostupnim samo akademskim krugovima, već je u svojoj punini ostvaruje svoju svrhovitost kada se uz temeljna znanstvena istraživanja posvećuje potrebama onih u čijoj sredini ostvaruje svoju egzistenciju i misiju. Mještani Crnog su velika dragocjenost ovog grada, županije i domovine, ali imaju i časnu obvezu izgrađivati ga na principima najboljih mogućih odnosa prema bližnjemu i prostoru koji su preci posudili da bi ga na isti način predali svojim potomcima. Ne treba sve betonirati i podrediti turizmu, jer se tako može prijeći granicu koja će djeci onemogućiti daljnji razvoj ili izokrenuti sustav vrijednosti. Temeljimo budući razvoj na zaštiti i obzirnoj uporabi prirodne i kulturne baštine, vodeći se, ostvarujući svoje osobne i različite druge partikularne potrebe dosljednom primjenom načela koja će kao prioritet uvijek uključivati i opće dobro, rekao je rektor Faričić.

Sudionike skupa pozdravio je i gradonačelnik Zadra Šime Erlić, pohvaljujući namjeru da se o Crnome objavi monografija koja će ostaviti trajno zapisano svjedočanstvo za buduće generacije.

- Crničani i Crničanke mnogo su pretrpjeli u vrijeme Domovinskog rata, bili su prvi na obrani linije grada i to je snažno utkano u identitet koji mjesto čini vitalnim. Tu je i gospodarska zona koja će uz Gaženicu i Zračnu luku nositi gospodarstvo ovog kraja. Crno je atraktivno brojnim stanovnicima koji se žele skrasiti u Zadru, pa Grad Zadar ima u planu sagraditi sto kuća za mlade obitelji. Napravit ćemo sve da mjesto dobije potrebne kulturne i sadržaje i primjeren trg kako bi mještani na adekvatan način mogli njegovati svoj identitet, rekao je gradonačelnik Erlić.

U radnom dijelu konferencije don Elvis Ražov i fra Bojan Rizvan govorili su o sv. Nikoli biskupu, njegovom sudjelovanju na saboru u Niceji te borbi protiv arijanizma, koji je negirao božanstvo Isusa Krista. Rektor Faričić govorio je o osnovnim geografskim obilježjima Crnog i njegovoj vizualizaciji na starim kartama. Na tim kartama, uz ostalo, posebno je istican tok Ričine (i Jaruge koja se u njega sa sjeverozapadne strane ulijeva u predjelu Vrilo), naglašavajući hidrološku važnost toga toka na kojem su, zahvaljujući obilju vode, bili i mnogi mlinovi. Tu činjenicu nisu u potrebnoj mjeri uvažili oni koji su projektirali zgradu u kojoj je smještena Supernova pa su samo srećom izbjegnute veće štete i žrtve tijekom prirodne katastrofe s velikom količinom kiše 11. rujna 2017. Zanimljivo je da je na karti prve katastarske izmjere iz 1826. Crno prikazano u okviru katastarske i porezne općine Arbanasi (Borgo Erizzo), da bi nakon toga Crno bilo tretirano kao zasebna katastarska općina koja uz Crno danas obuhvaća Dračevac, Babindub i pojedine dijelove Zadra poput dijelova Plovanije i Bilog Briga iznad zaobilaznice, kao i gradske četvrti Crvene kuće, Sinjoretovo i Ploče.