Jasna Mesarić, Marija Pečnik Kvesić: Ples mrtvaca- Beramski sveti strip

U subotu, 1. travnja u 23 sata na Trećem programu HRA, u emisiji Ars Acustica premijerno slušamo djelo „Ples mrtvaca- Beramski sveti strip” 

“Kada smo u Bermu, u srcu smo Istre: na geografskoj karti, šiljkom olovke točno smo pogodili težište istarskog trokuta”, tako piše Branko Fučić, veliki istraživač, poznavatelj i zaljubljenik u srednjevjekovno istarsko slikarstvo.

Kad je 1474. godine, Vincent iz Kastva odlazio iz svoje radionice u Kastvu u Beram, čekala ga je velika narudžba. Trebalo je na svim zidovima i na drvenom svodu crkvice oslikati više od 200 kvadratnih metara.

Od svih slika i alegorija, najstrašnija je bila freska o Plesu mrtvaca. Beramski su seljaci gledali Smrt na djelu, u akciji: ona je provaljivala u svijet živih, kosturi su lovili ljude svih staleža, vukli ih za skute, za ruke, trubili, prebirali po gajdama, kostima udarali ritam, ispreplitali se s njima u zastrašujućem, podrugljivom plesu živih i mrtvih: papa, kardinal, biskup, kralj, kraljica, krčmar, prosjak, vojnik i hodočasnik. Nitko nije ostao pošteđen. Prikaz je bio pučki neposredan i uvjerljiv za svakog. Gledali su smrti u oči svaki put kad bi izlazili iz crkve.

Tako je Vincent iz Kastva u praznovjerni svijet srednjevjekovnog puka, unio prostor nereda, užasa i boli, osvijetlio je temu i tamu smrti stravom i humorom, i prekršio prirodni red stvari, a sve to u maloj crkvici usred Istre. 

U jesen 2022. otputile smo se na dvodnevni izlet u Beram i njegovu okolicu a to je bio tek početak pravoga putovanja, zarona u intrigantnu i u umjetnosti često prisutnu temu smrti. Put pretvaranja vizualnog u akustično trasirala je autorica i redateljica Jasna Mesarić praćena od autorice i ton majstorice Marije Pečnik Kvesić, urednice Adriane Kramarić, glumaca Lele Margitić i Dražena Bratulića, te glazbenika Stjepana Večkovića i Alena i Nenada Sinkauza.

Ples mrtvaca ili Dance macabre je srednjovjekovna ikonografska tema u umjetnosti, a prikazi kostura koji plešu oko živućih likova počeli su se pojavljivati u 14. stoljeću u doba najveće epidemije kuge. Ta je pošast pokazala ljudima kako je smrt neminovna bez obzira na bogatstvo, starost i status na društvenoj ljestvici. U Europi 15. stoljeća postojalo je oko 120 crkava s motivom Plesa smrti koji je izazivao u ljudima sav onaj repertoar osjećaja koji se do tada izbjegavao prikazivati u javnom prostoru.

U Ars Acustici „Ples mrtvaca- Beramski sveti strip” pojavljuju se likovi Kantora (Dražen Bratulić) kao osobe koja komentira ljudsku poziciju, ali istovremeno jest u njoj i Smrti (Lela Margitić) kao metafore čovjeku nepojmljive vječnosti. Njihove replike se isprepliću i sučeljavaju u različitim iskustvima, dok ih na istarskim glazbalima sporadično zadirkuje i prati Svirač (Stjepan Večković) i začudna distopijska glazba akustičnih i elektroničkih instrumenata Alena i Nenada Sinkauza.

Emisiju su tonski realizirale Marijana Begović i Marija Pečnik Kvesić.