Krešo Golik u studiju Hrvatskog radija / Radio Zagreba 80-ih
Foto: - / -
Ovog petka očekuje vas posebno izdanje "Filmomanije". Rođendansko i moglo bi se reći svečano, jer 15. svibnja slavimo 100. rođendan Hrvatskog radija, a ta okrugla brojka prilika je da se osvrnemo na bogat, plodan i vitalan život jednog stogodišnjaka. Mnoštvo je poznatih i nekih manje znanih imena koja su s vama bila kroz sva ta desetljeća, a nekih od njih prisjetit ćemo se i mi u današnjoj emisiji. Riječ je, dakako, o emisijama posvećenima filmu. O emisijama uz koje ste se zabavili, a možda ponešto i naučili. Onima koje su za vas nekad pripremali ugledni autori poput Petra Krelje i Tomislava Kurelca, i o onima koje za vas danas pripremaju njihove kolegice i kolege. Kroz prošlost Hrvatskog radija vodit će vas filmska i književna kritičarka te publicistica Alemka Lisinski, koja je još u 80-ima surađivala s filmskim emisijama tadašnjeg Radio Zagreba. Tu je i također filmska kritičarka Diana Nenadić, urednica naklade i kuratorica filmskog arhiva Hrvatskog filmskog saveza. I ona je bila urednica nekih emisija o filmu Hrvatskog radija, s kojima je surađivala i kao kritičarka. Razgovarat ćemo i s mojom kolegicom Majom Peterlić, urednicom ove emisije kao i nekoliko drugih na Trećem programu koje su posvećene filmu. S nama je i filmski kritičar Damir Radić, već dugi niz godina autor emisije "Filmoskop" Trećeg programa Hrvatskog radija, koju je prije njega pripremala upravo Diana Nenadić. Putem telefona u emisiju će se uključiti i urednik na Hrvatskom radiju i filmski kritičar Ivan Žaknić, autor i urednik redovite tjedne filmske emisije "Licem u lice" Prvog programa.Kroz razgovor ugodni naroda filmofilskoga vodit će vas, da parafraziramo neumrlog Igora Mandića, moja malenkost Josip Grozdanić, autor "Filmomanije".
Alemka Lisinski je još u 80-ima surađivala u nekim filmskim emisijama tadašnjeg Radio Zagreba, u kojima joj je urednik bio Petar Krelja, pa kako je rad na radiju izgledao u to vrijeme? Kakve uspomene nosi iz tih godina, koliko je slobode imala u radu i je li možda bilo nekih 'škakljivih' tema o kojima nije bilo uputno govoriti? Uskoro će se navršiti dvije godine od smrti Tomislava Kurelca. On je bio urednik, kasnije i šef filmske redakcije na televiziji. Ali već od druge polovice 60-ih bio je angažiran na radiju. Kroz 70-e sve do sredine 80-ih bio je urednik za film, kazalište i književnost na Trećem programu. Otkad ga je poznavala Alemka Lisinski i kakve je dojmove ostavio na nju? Diana Nenadić je također dugo surađivala s Hrvatskim radijom, ne samo u emisiji "Filmoskop" kojoj je bila autorica prije Damira Dadića, pa kakva su njezina iskustva i uspomene? Itekako važno ime koje je nezaobilazno u ovakvim prilikama je Hrvoje Lisinski. On je bio filmski kritičar i urednik, već od kraja 50-ih na radiju je objavljivao kritike i eseje. Bio je istaknuti član skupine kritičara zvanih 'hičkokovci', a pamte se njegovi eseji o Michelangelu Antonioniju, Williamu Wyleru i još nekim redateljima. Još 1960. pokrenuo je i uređivao emisiju "Filmski mozaik". Četiri godine kasnije bio je i jedan od pokretača Trećeg programa HR-a, autor njegove koncepcije. Koliko je on prema mišljenju naših sugovornika važan ne samo za filmsku kritiku nego i za tretman filma na Hrvatskom radiju?
Veliki trag u programima Hrvatskog radija i nekadašnjeg Radio Zagreba ostavio je i Ante Peterlić, prvi hrvatski doktor filmologije, ali i suradnik Hrvatskog radija još od 1959. godine. Najviše Trećeg programa, u čitavom nizu emisija poput "Vrijeme u filmu", "Suvremeni svjetski filmski redatelji", "Povijest filma"… da spomenemo samo neke. Njemu film nije bio samo posao, naprotiv, bio mu je ogromna ljubav i strast kojoj se posvećivao maksimalno, najviše što je mogao. Još jedno ime koje je nezaobilazno je pokojni Dražen Movre, također filmski kritičar i urednik koji je radio na Prvom i Trećem programu. Vodio je i emisiju o filmu na Radio Sljemenu, a tijekom Domovinskog rata bio je urednik redakcije kulture ma Prvom programu. Poznavale su ga Alemka Lisinski i Diana Nenadić, baš kao i Damir Radić, pa kakvim ga pamte? Spomenuli smo Petra Krelju, velikog autora i urednika koji je preminuo u rujnu 2024. godine. On je ostavio izuzetan trag u našem filmu i kulturi, ne samo kao filmski autor, nego i kao kritičar i urednik. Poslušat ćemo isječak iz jedne radijske emisije iz 1977. godine koju je uređivao i vodio, a u kojoj su mu sugovornici bili filmolog Hrvoje Turković te povjesničar filma i arhivist Mato Kukuljica.
Multimedijska režija i studio Hrvatskoga radija
Foto: - / -
Ivan Žaknić je od Pjera Krelje naslijedio uređivanje i vođenje emisije "Licem u lice". Kakve njega uspomene vežu uz Pjera, kolegijalne a možda prijateljske? Je li pretjerano reći da mu je Krelja bio neka vrsta mentora, možda i učitelja? Kad govorimo o emisiji "Licem u lice", ona je mozaično koncipirana i pokriva tjedne događaje na području filma. Koliko je Žakniću izazovno, ili možda zahtjevno pripremati tu emisiju? Nekad je na Radio Sljemenu išla emisija "U drugom filmu", koju je uređivala kolegica Monika Lelas. Emisija se više ne emitira, no koliko je Žakniću i ostalima bila zanimljiva? Diana Nenadić je nekad radila "Filmoskop", a Damir Radić priprema ga već dulje od dva desetljeća. Emisija donosi kritike filmova s aktualnog i kinotečnog repertoara, ali i eseje o autorskim opusima, trendovima, ciklusima itd. Kako stvari općenito stoje na području filmske kritike i esejistike, i kvalitativno i količinski? Koliko danas za nju ima mjesta, i koliki je interes suradnika? Kakvim naše sugovornice i sugovornici vide tretman filma na Hrvatskom radiju? Govori li se o njemu dovoljno, i govori li se dovoljno kvalitetno? Čega možda nedostaje, ili čega bi pak trebalo biti više?
Maja Peterlić je još od 2013. urednica filmskih emisija Trećeg programa Hrvatskog radija. Dotad je bila urednica Stranog programa, odnosno u filmskoj redakciji Hrvatske televizije. Što ju je nagnalo ili motiviralo za prelazak na radio? Njezino najvažnije polje interesa posljednjih godina je kulturna baština. I filmovi su dakako iznimno vrijedna kulturna baština, pa kako ih doživljava i tretira u tom smislu? Kad se govori o filmu kao kulturnoj baštini, prije 15-ak godina izgledalo je da se snažno krenulo u restauraciju i digitalizaciju filmske baštine. Restaurirani su neki važni filmovi poput Babajine "Breze", Peterlićeva "Slučajnog života", Golikova "Tko pjeva, zlo ne misli", "Kaja, ubit ću te!" Vatroslava Mimice, Berkovićev "Rondo"... kao i dokumentarci: "Mali grad" Rudolfa Sremeca, "Poplava" Bogdana Žižića i još neki. Ali onda je sve značajno usporilo, i kao da ide puževim korakom. Što Diana Nenadić misli da je razlog tome, i ima li izgleda da se proces ubrza? To su samo neka od pitanja koja postavljamo našim sugovornicama i sugovornicima u emisiji u kojoj se sjećamo najvažnijih ljudi i najsvjetlijih trenutaka iz povijesti Hrvatskog radija, u kontekstu bavljenja filmom i temama vezanima uz film.
Razgovor o stoljeću filma na Hrvatskom radiju poslušajte u emisiji "Filmomanija" Trećeg programa Hrvatskog radija u petak 15. svibnja, na 100. rođendan Hrvatskog radija, te naknadno u Slušaonici HRT-a.
Tematska emisija koja se bavi aktualnostima i osobitim značajkama iz svijeta filma i usko srodnih područja poput animacije, festivalskih politika i televizijskih sadržaja, velikih filmskih obljetnica i filmologije...