Kako su rimski vojnici doživljavali bogove, strah, nadu i svakodnevni život daleko od doma? O tome govore dr. sc. Ljubica Perinić, s Odsjeka za arheologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i dr. sc. Ivan Radmana-Livaja, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, na pristupačan su način približili znanstveno utemeljen uvid u duhovni svijet rimskih vojnika na prostoru Ilirika, s posebnim naglaskom na provinciju Dalmaciju.
Uvid u tajanstveni duhovni svijet rimskih vojnika daje knjiga spomenutih arheologa i znanstvenika, pod nazivom Miles votum solvit. Publikacija se nije zadržala isključivo na političkoj i vojnoj povijesti, već naglasak stavlja na osobne priče i vjerovanja pojedinaca. Vojnici se tako ne prikazuju samo kao nositelji carske moći, nego i kao ljudi sa strahovima, nadama i potrebom za duhovnom sigurnošću. Njihovi spomenici svjedoče o složenom religijskom sustavu koji je obuhvaćao službene kultove rimske države, ali i širok raspon osobnih i lokalnih vjerovanja. Otkrivaju se pritom ključni aspekti rimske religije: ritual, žrtva, zavjet i molitva te pojam pietas, koji je definirao odnos Rimljana prema bogovima kao spoj dužnosti, poštovanja i svakodnevne prakse. Posebna se pažnja posvećuje suživotu različitih kultova unutar vojske, od tradicionalnih rimskih do „orijentalnih” i lokalnih božanstava.
Vrijednost epigrafskih izvora
Objavom korpusa relevantnih natpisa autori nude vrijedan izvor za daljnja istraživanja, ali i zanimljivo štivo za sve koje zanima svakodnevica i duhovnost rimskog svijeta. Umjesto velike političke povijesti, u središtu su religijske prakse i iskustva koja su oblikovala život vojnika Rimskog Carstva.
Strahovi, nesigurnosti i religija vojnika
Jedna od zanimljivijih perspektiva ove publikacije rimskog vojnika ne prikazuje samo kao simbol discipline i moći, nego kao čovjeka suočenog sa stalnom nesigurnošću. Strah od smrti u bitki, bolesti, dalekih putovanja, nepoznatih krajeva, odvajanja od obitelji ili gubitka zaštite bogova bio je dio svakodnevice vojnog života.
Religija, zavjeti i votivni natpisi zato su imali važnu ulogu. Vojnici su se obraćali bogovima tražeći zaštitu, sreću, ozdravljenje ili siguran povratak. Mnogi natpisi nastali su nakon preživljene opasnosti ili uslišane molitve te predstavljaju osobna svjedočanstva potrebe za sigurnošću u nesigurnom svijetu Rimskog Carstva.
Riječ, dvije o votivnim natpisima
Za povjesničare i arheologe votivni natpisi iznimno su važni jer otkrivaju osobna vjerovanja, osjećaje i svakodnevni život ljudi koje klasični povijesni izvori rijetko bilježe. U slučaju rimskih vojnika pokazuju kojim su se bogovima obraćali, čega su se bojali, što su priželjkivali i kako su doživljavali život u vojsci, daleko od doma.
Na više od 30 votivnih natpisa iščitavaju se zavjetni zapisi koje su pojedinci ili skupine posvećivali bogovima kao znak zahvalnosti, molbe ili ispunjenog zavjeta. U rimskom svijetu često su bili uklesani na kamenim oltarima, spomenicima ili pločama.
Najčešće ih podižu ljudi koji vjeruju da im je božanstvo pomoglo u ozdravljenju, preživljavanju bitke, sigurnom putovanju ili uspjehu u službi. Natpis obično navodi ime osobe, ime božanstva i razlog posvete.
Povijest svakodnevice
Ovakva istraživanja važna su jer pomiču fokus s „velike” povijesti, careva, bitaka i osvajanja, na svakodnevni život ljudi koji su tu povijest stvarno živjeli. U slučaju rimskih vojnika to znači da dobivamo uvid u njihove strahove, vjerovanja, odnose i osobne izbore, a ne samo u vojnu organizaciju Carstva.
Epigrafski i arheološki izvori poput votivnih natpisa često su jedini tragovi tih iskustava, ističu Ljubica Perinić i Ivan Radman-Livaja. Bez njih bismo o religioznosti običnih vojnika znali vrlo malo jer pisani povijesni izvori uglavnom govore iz perspektive elita.
Povijest s ljudskim licem
Strahovi i nesigurnosti nisu strani ni današnjem vremenu pa će i buduće generacije proučavati iskustva 20. i 21. stoljeća. Knjiga Miles votum solvit otkriva na osebujan način „veliku povijest” Rimskog Carstva sa stvarnim ljudskim iskustvima.
Knjiga otvara prostor za novo čitanje već poznatih arheoloških izvora. Nastala iz izložbenog projekta i dodatno oblikovana kroz istraživački rad, temelji se na bogatoj epigrafičkoj građi, ponajprije votivnim natpisima koji otkrivaju kako su vojnici doživljavali bogove, svakodnevni život i vlastitu sudbinu.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.