Bez hrabrosti mladost ne postoji

U emisiji Etički ataše Kristijan Vujičić razgovara s doktorom znanosti Borisom Jokićem o ideji relativno novog fakultativnog predmeta u srednjim školama pod nazivom Škola i zajednica koju je osmislio s grupom suradnika i koja se provodi četvrtu godine u nekim hrvatskim županijama. 

Doktor znanosti Boris Jokić ravnatelj je Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Diplomirao je psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao je i doktorirao iz područja obrazovnih znanosti na Sveučilištu u Cambridgeu, u Velikoj Britaniji. Od 2002. godine radi u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, trenutno u statusu znanstvenog savjetnika.Bio je član Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te voditelj Cjelovite kurikularne reforme ranog i predškolskog, osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Sa skupinom suradnika osmislio je i predložio kurikulum predmeta Škola i zajednica.

Predmet je zapravo inovacija u europskim i svjetskim okvirima a provodi se u drugim i trećim razredima gimnazija, umjetničkih i strukovnih škola i to u već sto škola u Hrvatskoj.

-Ideja je došla u suradnji Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Prve riječke hrvatske gimnazije. Htjeli smo napraviti predmet za srednju školu u kojem mladi ljudi sami određuju sadržaj, dakle nema propisanog sadržaja, predmet u kojem nema usmenog i pismenog ispitivanja ali postoji ocjena. Isto tako htjeli smo da i nastavnicima budu osigurana sredstva kako bi zajednicu približili školi i obratno, da se mladi tu povezuju bez obzira na njihovu ideološku poziciju, svjetonazor ili socio-ekonomsko okružje iz kojeg dolaze i da zajedničkom aktivnošću djeluju na dobrobit zajednice- kaže Boris Jokić i dodaje 

-Nema sadržaja ali postoji proces. Trebali bi biti sposobni promišljati svoju zajednicu, uočavati probleme i pojave i zatim se reflektirati na njih i prodiskutirati ih. Kad to naprave trebaju znati mapirati političko polje u kojem se problem ili pojava odvija. Kad kažem političko polje, ako se bave na primjer odšumljavanjem Medvednice, što jest ozbiljan problem, da znaju tko im mogu biti simpatizeri ako je žele pošumiti, tko im mogu biti suradnici a tko ih može sabotirati te tko je autoritet kojeg moraju uključiti ako žele to riješiti. Njihove vještine i znanje uključuju i istraživačke momente. Cilj nam je bio da oni kritički misle, da na podacima donose odluke i da na kraju svega mogu biti svjesni da o problemima i pojavama u zajednici postoje različita mišljenja i da njihovo mišljenje nije jedino koje je važno.Predmet uključuje i emocionalno učenje na primjer pri susretu s osobama u spektru autizma ili osobama starije životne dobi.

Boris Jokić  između ostalog govori i kako proces ŠiZ-a izgleda na nekim primjerima poput problema ovisnosti mladih o kocki, koji su problemi našeg školstva, kako se učenici snalaze u procesu ŠiZ-a, koje važne i provokativne teme biraju, zašto je važno kritičko mišljenje…O svemu tome poslušajte u emisiji Etički ataše autora Kristijana Vujičića i urednice Gordane Ostović 23.listopada u 15:05 na Trećem programu Hrvatskog radija a potom i u Slušaonici.