"Garbura" i "Cvrčak i mravica" u hrvatskim kinima

Kraj prošle i početak ove godine u domaćim je kinima obilježen dvama zanimljivim hrvatskim premijernim naslovima. Neposredno pred Božić počela se prikazivati intrigantna obiteljska drama "Garbura" scenarista i redatelja Josipa Žuvana, koju su posjetitelji jesenskog Zagreb Film Festivala imali prilike pogledati u Glavnoj konkurenciji, a uoči blagdana Tri kralja u redovitu kino-distribuciju krenuo je prvi domaći animirani film realiziran 3D-tehnologijom, "Cvrčak i mravica" redatelja Luke Rukavine. Oba filma nastavljaju val atraktivnih domaćih premijera kojim smo ´zapljusnuti´ ove sezone, što je početkom listopada i najavljeno na predstavljanju kampanje Otkrij naš novi film, održanom u organizaciji HAVC-a u jednom zagrebačkom multipleksu. Osim većinske kvalitativne ujednačenosti, aktualne hrvatske premijerne naslove obilježava i dominacija debitantskih dugometražnih ostvarenja redatelj/ica mlađe ili rane srednje dobi, što je trend kojem svjedočimo posljednjih nekoliko godina.

Dugometražni debitant je i Josip Žuvan, magistar filmske i TV-režije koji je tijekom proteklih 14 godina snimio nekoliko manje ili više zapaženih kratkih filmova ("Epilog", "Kako vezati kravatu", "Dream Myself Away", "Snig"), da bi egzistenciju osigurao radom na TV-sapunicama kakve su "Zlatni dvori", "Čista ljubav" i recentna "Na granici". Njegova "Garbura" je prilično uspio i zanimljiv film, a riječ je o drami o odnosima dviju obitelji koja se u vrijeme adventa odigrava u jednom dalmatinskom mjestu, a gledatelji ju otkrivaju iz perspektiva dvojice najboljih prijatelja, 12-godišnjeg Nikole i njegovog vršnjaka Antonija.

Njihove obitelji žive u susjednim kućama, a kako to već često u Dalmaciji i diljem Hrvatske biva, u višegodišnjoj su svađi oko puta i toga tko ima pravo na par kvadratnih metara tog puta. Dok Nikola živi s roditeljima i temperamentnom bakom, Antonijevi su ukućani samohrana majka i autoritarni djed. Imenica garbura, odnosno karabit, iz naslova filma je ono što dječaci pale tijekom zimskih praznika. Pritom se snimaju mobitelima, a cilj im je izazvati što jaču eksploziju i tu snimku staviti na YouTube te prikupiti što više pregleda i tako prema njihovom mišljenju steći nekakvu slavu.

Film je svjetsku premijeru doživio u rujnu na prestižnom festivalu u San Sebastiánu, a hrvatsku mjesec dana kasnije na Zagreb Film Festivalu. Kakve su bile reakcije publike i komentari gledatelja na tim festivalima? "Garbura"je dosad prikazana i na Festivalu istočnoeuropskog filma u Cottbusu (Natjecanje filmova za mlade), u programu Panorama na Festivalu mediteranskog filma u Bruxellesu – Cinemamed te na Filmskom festivalu Slobodna zona u Srbiji. Kakvim autor procjenjuje dosadašnji festivalski život filma i kakva su njegova daljnja očekivanja? Zbog čega je priču odlučio ispripovijedati iz dječje perspektive? Imenica garbura, odnosno karabit, iz naslova filma je ono što dječaci tijekom zimskih praznika pale i u filmu, ali i ponegdje u Dalmaciji još i danas. Je li i autorovo djetinjstvo bilo obilježeno pucanjem garbure? Na širem tematskom planu film govori o odnosu tradicije i suvremenosti, pa koliko taj odnos intrigira autora? To su samo neka pitanja koja smo postavili scenaristu i redatelju filma "Garbura" Josipu Žuvanu.

Iza Luke Rukavine, diplomiranog dramaturga koji je filmsku režiju studirao na glasovitoj praškoj akademiji FAMU te koji je kao dramaturg djelovao u Teatru &TD, je karijera duga 15-ak godina, tijekom koje je snimio nekoliko kratkih filmova poput drama "U tišini" i "Brija", komedije "Ne pričamo o vama, nego o djeci" te također drame "Goodbye Variations" koju je snimio tijekom studija na FAMU. I on je dugometražni debitant, a "Cvrčak i mravica" je varijacija znane Ezopove i La Fontaineove basne, s pričom o rađanju ljubavi između cvrčka Keta, dakako glazbenika, i mravice Antonete, upravo diplomirane graditeljice mravinjaka.

Što je autora nagnalo da se okuša u radu na dugometražnom projektu, i to osobito u animiranom filmu? "Cvrčak i mravica" je prvi domaći animirani film u cijelosti realiziran 3D-animacijom, a rad na njemu trajao je čitavo desetljeće. Zbog čega je rad na filmu bio toliko zahtjevan i složen proces? U radu na filmu bilo je uključeno oko 150 osoba. Budući da kod nas animirani filmovi, pa i dugometražni, nastaju praktički isključivo kao plod rada jedne do maksimalno dviju ili triju osoba, kako je proces stvaranja filma izgledao s kreativne strane, odnosno je li se brojnost ekipe pokazala kao prednost? Priča filma adaptacija je poznatih motiva iz Ezopovih i La Fontaineovih basni, a te je motive u priču oblikovao Darko Bakliža, još jedan ugledni i nagrađivani domaći animator. Kako je tekla suradnja s Darkom Bakližom? Glasove glavnim likovima cvrčku Ketu i mravici Antoneti posudili su Marko Petrić i Tara Thaller, a u podjeli glasovnih uloga je i nedavno preminuli Mladen Vasary. Kako bi opisao iskustvo rada s glumcima koji su posudili glasove filmskim likovima? To su samo neka od pitanja koja smo postavili našim sugovornicima, redateljima filmova "Garbura" i "Cvrčak i mravica" Josipu Žuvanu i Luki Rukavini.

Razgovore o filmovima "Garbura" i "Cvrčak i mravica" poslušajte u emisiji Filmomanija u petak 13. siječnja na Trećem programu Hrvatskog radija, te naknadno u Slušaonici HRT-a.