Ususret Svjetskom nogometnom prvenstvu u emisiji Etički ataše Kristijan Vujičić tematizira nogomet kao igru – ali i igranje – i to kroz fenomenološke, ontološke, etičke i estetske dimenzije. Gosti emisije su filozofi Matija Mato Škerbić i Kristijan Krkač koji između ostalog govore o srži nogometne igre, filozofiji nogometa, o razlici između pozitivne etike suradnje, sklada i ravnoteže nasuprot negativnoj etici igre koju čine prekršaji, nesportski udarci, loše suđenje ili nepoštivanje fair playa. Uz to razmatraju poveznice između politike i nogometa, s jedne strane, odnosno između kapitalizma, to jest kapitala i nogometa, s druge, te koliko takve vrste odnosa predstavljaju etički problem za sam sport.
Filozof Kristijan Krkač profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta te autor knjige Filozofija nogometa: Ogledi o srži igre sažeo je izvornu filozofiju nogometa.
-Ja bih rekao da ono što razlikuje nogomet od ostalih sličnih igara je dribling. Dakle imamo najveću udaljenost između glave tj. mozga i stopala i onda je dribling dosta važan a unutar driblinga važan je „lažnjak“. Ali i na razini momčadi koja je jedno biće, jedno tijelo, uključen je pojam driblinga jer jedna momčad nastoji predriblati drugu. Tu je važan taj odnos između lažnog i stvarnog manevra. Na razini momčadi tu je važan i sustav, pa vi vidite nekad su imali to talijani, onaj svoj Catenaccioono, četiri četiri dva,oni se miču kao jedan ,to je Lippi zadnji radio, to je bilo jako lijepo za gledati. Što se tiče prekršaja to nije nogomet. Nogomet je kontaktni sport ali zna se što je dozvoljeno, rempanje ramenom je dopušteno sve ostalo je prekršaj. Danas se uopće više ne sudi povlačenja za majce, rušenja, to su hrvački zahvati pa mislim, nije to hrvanje. No istaknuo bih i ljepotu u nogometu, estetiku. Sjećam se jedne utakmice Gorica - Dinamo. Bilo je 3:6,mislim da je kod 2:2 Stojković dodao Zajecu, Zajec petom Belji , Belji vraća petom Zajecu i Zajec pod gredu. To se zove lijepa igra.
Filozof Matija Mato Škerbić, docent na Odsjeku za filozofiju i kulturologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predsjednik Europskog udruženja za filozofiju sporta i autor knjige Filozofija sporta govori o važnosti ali i problematičnosti etike u nogometu.
-Etika u sportu pa tako i u nogometu ima jedan veliki problem. To je visoko kompetitivan sport, cilj je pobijediti i to je za etiku veliki problem jer vi cijelo vrijeme hoćete drugoga nadvladati, podčiniti ga, biti bolji od njega i tu je problem kako opravdati takvu djelatnost u moralnom smislu. Sportom dominira etika posljedica, posljedice koje su dobre za sve sudionike pretvaraju se u posljedice koje su dobre za mene i moj tim pa to postaje oportunistička etika koja nema veze s onom etikom kakva bi zapravo trebala biti. Recimo utakmica Hrvatske i Srbije iz 2013., kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. Bilo je 1:1, Hrvatskoj je trebao jedan bod da prođe na Svjetsko, Srbiji je trebala pobjeda. Deset minuta prije kraja nakon kornera koji je izvodila Hrvatska reprezentacija, srpski igrač Sulejmani koji je tada bio najbolji njihov igrač je krenuo sam prema hrvatskom golu. Tako su naši igrači ostali u šesnaestercu no u jednom trenu od nekud se pojavio Josip Šimunić, uletio u njega i srušio ga tako da se ne može ustati i time spriječio gol. I ja sam u tom trenutku ustao ispred televizora i reagirao sretno . Onda sam se zaustavio i zapitao se što se tu događa, pa kako mogu slaviti jedan ovakav apsolutno nesportski čin. Naravno, on je dobio crveni karton ali ja sam proanalizirao taj čin kao pozitivan i negativan kroz četiri vrste etike- etiku posljedica, vrlina , dužnosti i etiku ugovora. Naravno- hrvatska strana govorila je o požrtvovnosti, kako treba biti timski igrač dok je srpska strana govorila o kršenju fair playa, da to nije duh igre, dakle nogomet ima taj problem kako obraniti u moralnom smislu jednu takvu djelatnost.
Ima utakmica koje su započele ratove ali i one koje su ih prekinule podsjećaju naši sugovornici ali činjenica je da su poveznice između politike i sporta često toksične jer politika instrumentalizira sport a tu je i utjecaj kapitala na nogomet. Matija Mato Škerbić
-Točka u kojoj je kapital ušao u sport na način da ga je instrumentalizirao je 1984. kada j Juan Antonio Samarnch ispred Olimpijskog odbora odlučio prodati olimpijski logo onome koji da najviše novaca. I tu je krenulo. Uz logo Olimpijskih igara idu sponzori koji često zasjene sam logo tako da se on gotovo i ne vidi. Klubovi se pretvaraju u dionička društva, igrači postaju imovina, navijači postaju potrošači. Posljedice su vrlo razorne, javlja se korupcija pa pogledajte što se događa u FIFI, UEFA-i, stalno su novi skandali.
O lijepom i ružnom, simuliranom „lažnom“ padanju, o ulozi nogometnih sudaca, trenera, je li opravdan toliki pritisak na ulagača i vlasnika na igrače, o upotrebi suvremene tehnologije u nogometu, kako vide budućnost nogometa ali naše reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu poslušajte naše sugovornike u emisiji Etički ataše autora Kristijana Vujičića i urednice Gordane Ostović 11.6.2026 u 15:05 na Trećem programu Hrvatskog radija te u Slušaonici.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.