O animiranom filmu "Obiteljski portret", knjizi "Šifra: Rubeša" i filmovima Sare Hribar

U ovotjednoj emisiji govorimo o jednom sjajnom animiranom filmu, o jednoj knjizi i o filmovima nedavno prerano preminule scenaristice i redateljice Sare Hribar. Animirani film o kojem je riječ je "Obiteljski portret” autorice Lee Vidaković, ostvarenje koje je bilo jedan od ovogodišnjih kandidata za Oscara u kategoriji kratkometražnog animiranog filma. O djelu koje je dosad prikazano i nagrađeno na nizu festivala u domovini i inozemstvu, od Pariza i Tallinna do Guadalajare i Dana hrvatskog filma u Karlovcu, razgovarat ćemo s njegovom scenaristicom i redateljicom Leom Vidaković.

"Obiteljski portret" dosad je prikazan na više od 120 festivala diljem svijeta. Osvojio je i brojne nagrade, na festivalima u Tallinnu, Parizu, Guadalajari, Skopju, Ismailiji te na Danima hrvatskog filma, na kojima je nagrađen za režiju i scenografiju. Vrijeme zbivanja je kraj lipnja 1914. godine, neposredno nakon atentata na prestolonasljednika Franju Ferdinanda, odnosno na početku Prvog svjetskog rata. Pred raspadom je jedno carstvo, ali i jedna obitelj koju upoznajemo u filmu. Otkrivamo složene odnose u jednoj obitelji, kojoj u posjet stiže druga obitelj, njihovi rođaci. Tu su i neke životinje, svinja koja će napraviti nered, kao i jedna žaba, a sve to naglašava ugođaj dekadencije i skore propasti.

 

Likovi u filmu na određeni način su klasični. Stariji otac i muž koji čita novine, zaigrana djeca, nespretna služavka, par koji će usred sve većeg kaosa stupiti u seksualni odnos... Kuća u kojoj obitelj živi gotovo funkcionira kao zaseban lik u filmu. Ona nije živa, ali zidovi pucaju i iz njih izbija voda. Iz cijevi na podu također curi voda. Sluti se skora kataklizma, doslovce potop. "Obiteljski portret" je realiziran tehnikama stop-animacije i lutka filma. To su tehnike u kojima autorica i inače stvara, a u proljeće 2023. godine u Galeriji Prsten Doma Hrvatskog društva likovnih umjetnika ona je održala samostalnu izložbu također pod nazivom “Obiteljski portret”. Riječ je bila o instalaciji od 7 sinkroniziranih projekcija i prostornih instalacija sastavljenih od segmentiranih dijelova kuće, što se pokazalo kao vrlo intrigantan koncept.

Govorit ćemo o knjizi "Šifra: Rubeša”, zbirci tekstova uglednog i nagrađivanog filmskog kritičara Dragana Rubeše, koji je preminuo prije tri godine, o knjizi u kojoj su objedinjeni njegovi najavni tekstovi o filmovima s repertoara riječkog Art-kina Croatia. Dragan je te tekstove pisao nepunih 13 godina, a naše će sugovornice biti dvije dame koje su najzaslužnije za objavljivanje knjige. To su Tanja Vrvilo, filmska kustosica i umjetnička ravnateljica festivala Filmske mutacije: Festival nevidljivog filma, koja je knjigu priredila u suradnji s Miodragom Vučinićem, te ravnateljica Art-kina Croatia Slobodanka Mišković, koja je 20-ak godina bila bliska suradnica Dragana Rubeše, a Art-kino Croatia knjigu je objavilo u suradnji s Nakladom Jesenski i Turk.

U predgovoru knjizi Draganove misli Vrvilo naziva 'divljima'. Kaže da one 'preskaču rampu klišeiziranog filmskog mišljenja', da u njegovim najavama filmova 'nema uzmaka'. Rubeša je uistinu bio kritičar posebnog stila i senzibiliteta, osobito je cijenio pomaknute, stilski drugačije, apartne filmove, a bio je i odličan poznavatelj azijskog filma, japanskog, korejskog, filipinskog, singapurskog i kineskog. Prema mišljenju naše sugovornice Dragan je bio možda i jedini naš filmski kritičar koji se s velikim marom i predanošću posvećivao filmskim strujama i tendencijama koje su izvan kanona. Moglo bi se reći da je i u tom smislu bio izuzetno važan i dragocjen, osobito u kulturi kao naša, koja je u pravilu začahurena i 'zagledana u vlastiti pupak'. 14. veljače navršilo se tri godine od Rubešine smrti. Ova knjiga, kao i "Govor tijela: Zapisi o neholivudskom filmu", u kojoj su objedinjeni njegovi eseji iz tjednog priloga za kulturu "Mediteran" Novog lista, funkcionira ne samo kao podsjetnik na njegove sjajne tekstove, nego i nudi priliku za nova druženja s Rubešom, za otkrivanje novih detalja i možda slojeva u njegovim tekstovima.

Posvetit ćemo se i opusu prije tjedan dana preminule Sare Hribar, darovite i nagrađivane scenaristice i redateljice iza koje je unatoč mladosti ostao zapažen opus. O njezinim filmovima te autorskom senzibilitetu i poetici popričat ćemo s urednikom na Hrvatskom radiju i filmskim kritičarom Ivanom Žaknićem. Sara Hribar napustila nas je mlada, u dobi od svega 38 godina. Međutim, tijekom 20-ak godina rada na filmu, najviše kao scenaristica i redateljica, ostvarila je ipak zavidan opus. Njezin zasigurno najveći uspjeh je humorna egzistencijalna drama “Lada Kamenski” iz 2018. godine, koju je režirala zajedno s Markom Šantićem. Taj je film osvojio Zlatne arene za najbolju glavnu žensku ulogu Doris Šarić Kukuljice i za scenarij. Sara je osvojila i nagradu Breza za najbolju debitanticu, a film i nagradu međunarodne kritike FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film.

Ovaj film osvaja i autoričinom osviještenošću i angažiranošću, i to na više razina. Film je socijalno osviješten, ali i klasno angažiran. Izuzetno su važni njegov rodni i spolni angažman. To je vrlo intrigantan uvjetno rečeno ‘ženski film’. Može se reći da se Sara Hribar s tim filmom pojavila kao autorski glas koji je u domaćem filmu dotad u velikoj mjeri nedostajao. No afirmirala se još ranije, s nekoliko zapaženih i hvaljenih kratkih filmova. Najviše su se istakli filmovi “Ta tvoja ruka mala” i “Libertango”, ali i film “Od danas do sutra” iz drugog omnibusa “Zagrebačke priče”. Kao scenaristica istakla se radom na nizu projekata za djecu. Tu su nekad vrlo popularna serija “Žutokljunac”, također i “Tajni dnevnik patke Matilde”. Bila je scenaristica gledanih humorističnih serija “Luda kuća” i “Majstori”. Nije pretjerano reći da se dobro snalazila zapravo u svemu, u ozbiljnim dramama, koje su ponekad i tragične, kao u kratkom filmu “Ta tvoja ruka mala”, s pričom o ubojstvu taksista, baš kao i u humorističnim serijama, u serijama za djecu, a jednako tako i u duljim i u kratkim formama.

Razgovore o svim ovim temama poslušajte u emisiji "Filmomanija" Trećeg programa Hrvatskog radija, u petak 28. veljače, te naknadno u Slušaonici HRT-a.