O Anne Carson dobitnici Nobelove nagrade za književnost za 2026. godinu u emisijama Trećeg programa

Kanadska spisateljica i klasična filologinja Anne Carson dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za 2026. godinu. Švedska akademija u Stockholmu dodijelila joj je nagradu za, kako su naveli, "hrabar i inventivan opus". Nobelov odbor u priopćenju je pojasnio da je njezin "zaigrani dijalog s klasičnom tradicijom stvorio nove forme u suvremenoj književnosti". 

O Anne Carson govorimo u emisijama Trećeg programa Hrvatskog radija  i to u emisiji „Što je klasik?“ urednice Karoline Lisak Vidović te u emisiji „Era bestselera“ autora i voditelja Nevena Kepeskog i urednice Gordane Ostović. U emisiji „Što je klasik?“ o Anne Carson govore pjesnikinja Ana Brnardić koja je uredila njezinu knjigu „Razstvaranja“u nakladi Ljevak te pjesnik Miroslav Kirin koji je preveo njezine dvije knjige spomenutu Razstvaranja (2023) i „Vježbu za Albertinu“ 2019. godine u izdanju Bookse i MaMe. U emisiji "Era bestselera" gosti su također Ana Brnardić te Petar Milat koji je uredio njezinu knjigu „ Vježba za Albertinu“ u izdanju Bookse i MaMe.

 Anne Carson rođena je 21. lipnja 1950. godine u Torontu. Pjesnikinja je, esejistica, prevoditeljica starogrčkih tekstova, filologinja poznata po svom hibridnom stilu kombiniranju poezije i proze, eseja i znanstvenih radova te suvremenih priča i antičkih mitova. Tijekom svoje bogate karijere predavala je na brojnim uglednim sveučilištima, uključujući američki Princeton i NYU, kao i kanadski McGill. Carson je primila brojna druga važna priznanja za svoj izniman doprinos književnosti. Među njima se ističu cijenjena MacArthurova stipendija, često nazivana stipendijom za genijalce, te Guggenheimova stipendija. Također, bila je prva žena koja je osvojila nagradu T. S. Eliot, a ušla je u povijest i kao prva osoba koja je dva puta osvojila prestižnu kanadsku Griffinovu nagradu za poeziju. Godine 2005. imenovana je članicom Reda Kanade, što je jedno od najviših civilnih odlikovanja u njezinoj domovini. Bibliografija ove iznimne autorice obuhvaća više od dvadeset knjiga poezije, eseja, prijevoda i libreta. Svoju je spisateljsku karijeru započela 1986. godine djelom "Eros the Bittersweet" (Gorko-slatki eros), koje se temeljilo na njezinoj doktorskoj disertaciji. Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća objavila je niz zapaženih knjiga, među kojima se posebno ističu kratki eseji "Short Talks" i zbirka "Plainwater. Vjerojatno najpoznatije djelo u njezinom opusu je "Autobiografija crvenog" iz 1998. godine, neobičan roman u stihu. U toj je knjizi Carson preoblikovala antički mit o Heraklu i čudovištu Gerionu u suvremenu, emotivnu priču o odrastanju, ljubavi i slomljenom srcu. Nastavak te priče uslijedio je 2013. godine u knjizi "Red Doc", koja joj je donijela drugu Griffinovu nagradu. Uz knjigu „Ljepota supruga“ iznimno je cijenjeno njezino eksperimentalno djelo "Nox" iz 2010. godine, u kojem se suočava sa smrću svojega brata, spajajući fotografije, pisma, osobna sjećanja i fragmente antičkih tekstova. Tiskano na jednom papiru i oblikovano poput papirnate "harmonike" smještene u kutiju, djelo je to briše granice između poezije, elegije i vizualne umjetnosti. Njezino najnovije djelo, zbirka "Wrong Norma", objavljeno je 2024. godine.

Ana Brnardić u emisiji „Što je klasik?“ zamjećuje.

- Iz poraza nastaje njezina najbolja poezija. Putujući njezinim tekstovima ona nas potiče da se prelijevamo, da ne slijedimo ikakvu hijerarhiju. Njezina poezija je antijunačka, antitrujumfalna, ona voli metaforu poraza, ali poraz je krasan početak.

U svom pismu ona puno koristi motiv vode govori Ana Brnardić i osvrće se na njeno pisanje o putovanje na hodočašće u Santiago de Compostela i o promjeni „ja“ koje se zbiva na tom putovanju.

- Na tom putovanju ona je vođena žudnjom i ta žudnja je nešto što je pokreće što dovodi do akcije, što je vodi u potragu za smislom a ta potrga je prepuna prepreka i neuspjeha. Ona je krenula na hodočašće u Compostelu, uzela je bilježnicu i pisala je o pokori, o postu, o gladi, žeđi, tišini, o žudnji i erosu, pisala je o hodočasnicima kroz povijest i dotakla se teme prosvjećenja. Prosvjećenje je kako ona kaže posve beskorisno iako to nisu neka njegova načela kao što je nekonvencionalnost, nekonvencionalnost kao kidanje konvencija, kao stalni eksperiment, kao dopuštanje pogrešci da se dogodi i kao uklanjanje djelića koji bi mogao prebrzo sklopiti smisao. Sve to drži um putnika budnim i svježim. 

Što je za nju knjiga, kako pristupa formi knjige, koliko široko shvaća pojam pjesme da u njih stavlja znanstvene eseje govorio je pisac i prevoditelj Miroslav Kirin

- Kod Anne Carson stapa se kombinacija likovnog, grafičkog i književnog pa mislim da neke njezine knjige možemo zvati skulpturama osobito "Nox". Uz to ona uza svu tu ozbiljnost uvijek ima neku igrivost i humor u podtekstu i eseja i poezije. Njezino poimanje pjesme  postoji u suodnosu s esejom, ali i te same pjesme su toliko raznolike da im je nemoguće lijepiti neke etikete. One ovise o konceptu knjige, odnosno koncept knjige odlučuje kako će ona te pjesme oblikovati, hoće li biti duge, narativne ili kratke, hoće li stih biti dug ili kratak.

U emisiji "Era bestselera" na razne se načine obrađuje djelo Anne Carson, saznat ćemo između ostalog kako je ona kroz svoja djela redefinirala načine na koje čitamo i doživljavamo antičke autore  čineći ih neposredno razumljivima i bliskima modernom čitatelju, naprimjer kako u njezinoj obradi Antigone junakinja i njezina sestra Izmena raspravljaju o Hegelu i Žižeku ili kako dekonstruira patrijahalne kodove. Uz to u emisiji Petar Milat najavljuje izlazak još jedne njezine knjige „Norma Jean Baker iz Troje“ u prijevodu Miloša Đurđevića, knjige koja spaja Marilyn Monroe i Trojanski rat, hibrid između dramskog teksta i leksikona grčke kulture koji se tiču rata, nasilja, žena , robova.

O djelu Anne Carson, koliko ona čini književni tekst ponovno važnim možete dakle poslušati 14.10. na Trećem programu Hrvatskog radija u emisijama Što je klasik? u 10 i 30 i Era bestselerau 15 sati a potom i u Slušaonici.