O zbirci stripova "Puste želje i protuotrovi" Irene Jukić Pranjić

U prvoj emisiji u ovoj godini govorimo o novom strip-izdanju ugledne i nagrađivane domaće autorice. Irena Jukić Pranjić diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a stripove objavljuje od 1997. godine. Autorica je strip-albuma "Protuotrov" i "Emisija emocija", a kao glavna urednica potpisala je antologiju "Ženski strip na Balkanu". Bila je urednica i redateljica dokumentarnog serijala "Strip u Hrvatskoj", koji je prije desetak godina nastao u produkciji Trećeg programa Hrvatske televizije, a ilustrirala je i brojne slikovnice, udžbenike i dječje časopise.

Aktivna je i na polju animiranog filma, te je za svoje animirane filmove također osvojila brojne nagrade i priznanja. U izdanju Udruge Hrvatski autorski strip nedavno je objavljeno integralno izdanje njezinih stripova pod naslovom "Puste želje i protuotrovi". U njemu su objedinjeni njezini radovi na području stripa koji su nastali tijekom gotovo trideset godina, a samo izdanje neposredan je povod ovom razgovoru.

Zbirka čitateljima nudi pogled u razvoj i sazrijevanje Irene Jukić Pranjić kao autorice stripova u razdoblju dugom gotovo tri desetljeća. Stripovi u knjizi podijeljeni su u šest cjelina koje imaju zajednički naslov "Protuotrovi", a svaka uz to ima zaseban podnaslov, od "Zlatnog tuša" preko "Tajnog prolaza" do "Forever Young". S obzirom da su stripovi u njima poredani kronološki, odnosno po godinama nastanka, naslovima se sugerira kao da ipak funkcioniraju kao tematske cjeline.

U prvoj cjelini "Zlatni tuš" su autoričini stripovi nastali 1997. i 1998. godine, na početku njezina bavljenja devetom umjetnošću. U njima je primjetna posveta nekim popularnim junacima: od mađioničara Mandrakea, Alana Forda i Dylana Doga do Popaja, poručnika Blueberryja i Jasne iz "Osmoškolaca" Ivice Bednjanca. U nekim stripovima, konkretno "Prstu sudbine" i "Paranormalnim pojavama", Irena je dala posvete žanrovima vesterna i horora, koji su joj očito u tim vremenima bili bitni.

Lako se mogu uočiti neka zajednička obilježja stripova u svim cjelinama. Stripovi s vremenom postaju duži. U prve dvije cjeline povremeno je riječ samo o jednoj pasici, ponekad pola table, a najčešće jedna tabla. U četvrtoj već čitamo stripove na više tabli, a u petoj čak na jedanaest ili dvanaest. Kao da je s vremenom postajala sve sigurnija u stvaranju duljih narativnih i dramaturških cjelina. 

U četvrtoj cjelini, u kojoj su stripovi koji su nastali od 1997. do 2003. godine, pojavljuje se boja. Ona će do kraja ostati stalno prisutna, manje ili više, osobito u duljim stripovima "Požuda", "Cirkus" i "Lena i umjetna inteligencija". No Irena boju koristi vrlo funkcionalno, jer ona nikad nije sama sebi svrhom. Posebno je zanimljiv strip "Ženka Kiklopa pred ogledalom", također u četvrtoj cjelini. Autorica ga je nazvala 'znanstveno-dokumentarnim' stripom, ali teško se oteti dojmu da je na određeni način riječ i o autobiografskom stripu. U četvrtoj cjelini je i strip "Testament porodice Armstrong", za koji navodi da je 'bezobrazno prepravljen strip velikana Andrije Maurovića'. Priča o nastanku tog stripa je prilično zanimljiva.

Ono što se u čitavoj zbirci čini najvažnije, a što u nekoj vrsti pogovora ističe i književnik Drago Glamuzina, jest da su svi stripovi u zbirci generalno drugačiji. Da Irena u njima istražuje ne samo format kratkog stripa, nego i mogućnosti stripa uopće pa i njegove komunikacijske modele. Vrlo važnim se čini i njezino igranje, odnosno eksperimentiranje u mediju stripa, Kao da se u radu uvijek igra i pušta da ju mašta ponese, ponekad i ne znajući sigurno kuda će ju igra odvesti. Neki stripovi gotovo da bi se mogli nazvati tijekom svijesti. Ili možda bolje nizom asocijacija ili slika, s jakim odmakom prema nadrealizmu. 

S druge strane, asocijativnost i nadrealnost su obilježja možda i većine stripova u zbirci. Još jedan zgodan detalj: knjigu uokviruje strip bez naslova, o rađanju gomolja tulipana i njegovom pretvaranju u cvijet. On se može pročitati na unutrašnjim stranama korica i na predlistovima, što je simpatična dosjetka koja čitatelja uvodi u knjigu i ispraća iz nje. Sve su to motivi i detalji o kojima razgovaramo s Irenom Jukić Pranjić, čija zbirka stripova "Puste želje i protuotrovi" se odnedavna može pronaći u knjižarama i knjižnicama diljem Hrvatske.

Razgovor s Irenom Jukić Pranjić o stripovima iz njezine zbirke poslušajte u emisiji "Strip na Trećem" Trećeg programa Hrvatskog radija u ponedjeljak 12. siječnja, te naknadno u Slušaonici HRT-a.