Prstom po globusu u Nezakciju

U emisiji Prstom po globusu Vesna Jurić Rukavina  s arheologinjom dr.sc Kristinom Džin šeće  starim gradom Nezakcijem. Nezakcij ili Vizače najstariji je grad u Istri a nalazi se između Valture i Muntića u blizini pulske zračne luke. Na jugoistočnim obroncima istarskog poluotoka iznad zaljeva Budva, na jezičcu zvanom Vizače, ostali su kroz stoljeća sačuvani ostaci prapovijesnog, antičkog i kasnoantičkog grada. 

Prve vijesti o Nezakciju potječu iz antičkih pisanih izvora kaže arheologinja dr.sc. Kristina Džin, a spominje ga Tit Livije. Materijalni dokaz da Vizače predstavljaju ostatke grada sa slavnom prošlošću, potvrđena je početkom 20. stoljeća, nalazom zavjetnog žrtveniku caru Gordijanu iz 3. stoljeća na kojoj se spominje "Res Publica Nesactiensium". Uz Nezakcij se povezuje i legenda o posljednjem histarskom kralju Epulonu koji je postao simbol otpora. 

Da je Nezakcij najstariji grad u Istri i prijestolnica Histra, potvrđuju mnogobrojni i bogati grobni prilozi, koji predstavljaju tadašnje prestižne predmete (importirana daunijska, etruščanska i atička keramika, brončane posude – ciste i kotlići, figuralno ukrašene situle, žezla, lepeze, nakit i dr.) i posebno skupina monumentalne kamene plastike, ističe dr.sc. Džin. Skupinu kamenih spomenika čine ploče ukrašene geometrijskim motivima (spirala, svastika, cik cak vrpca, šrafirani S) i ulomci pune plastike (naga žena koja doji i rađa, nagi konjanik, dijelovi tijela mladića, glava konja, tzv. žrtvenici). Najveći broj nađen je na području nekropole i svi su uvijek bili u sekundarnom položaju, zbog čega se pretpostavlja da je riječ o nadgrobnim spomenicima ili prikazima heroiziranih pokojnika. Riječ je o spomenicima unutar svetišta posvećenoga kultu mrtvih.

Legenda o kralju Epulonu i kraj Nezakcija

Uz Nezakcij se povezuje legenda o posljednjem histarskom kralju Epulonu, o kojemu govori Tit Livije (41, 1-11). Naime, u II. stoljeću prije Krista u vrijeme kad su vladali Histri, Rimljani su nekoliko puta pokušavali osvojiti Istru, no vojnici bi se uvijek napili jer su Histri za sobom ostavljali prazne kuće pune vina. Naposljetku su Rimljani poslali jaku vojsku koja je stjerala histarske vojnike, na čelu s kraljem Epulonom, sve do samog juga Istre, do utvrde Nezakcij. Nakon dana i dana rimske opsade vidjevši da neće uspjeti obraniti ovaj put Nezakcij, branitelji odlučuju da nikako neće živi dospjeti u ruke neprijatelja. Poubijali su svoje obitelji, a potom i sami sebe, te mrtve bacali sa zidina. Među posljednjima umro je kralj Epulon, nasrnuvši sam na vlastiti mač. Odluka o neprepuštanju neprijatelju poslije je opisana u nizu djela, a kralj Epulon postao je simbolom otpora.

Rimljani su poslije opsade 177. god. pr. Kr. srušili histarski grad te na istome mjestu sagradili novi s urbanističkim planom organiziranim na rimski način. Na središnjoj zaravni izgrađen je forum s tri hrama i trijemom, terme te druge građevine javnog i privatnog karaktera. Na padinama se nalaze ostaci raskošnih privatnih građevina, a bogata nekropola pružala se duž ceste koja je iz Pule vodila u grad. Predmeti visoke umjetničke vrijednosti govore o kulturnom dometu grada u rimsko vrijeme.Postupnim slabljenjem rimske države dolazi do promjena: od antičkog municipija grad postaje kasnoantičko utvrđeno naselje. 

Raskošne terme pretvorene su u stambene i gospodarske objekte, dok je južni dio središnje zaravni tijekom V. st. preuređen u dvije paralelne sakralne građevine. Sjeverna i nešto veća južna bazilika predstavljaju značajan prilog u poznavanju starokršćanske arheologije. Grad je preživio pad Rimskog Carstva i buđenje kršćanstva, ali nije se uspio obraniti od barbarskih napada početkom VII. st. Danas mjesto predstavlja arheološki park s konzerviranim arhitektonskim ostacima rimskog i kasnoantičkog doba.

Emisiju Prstom po globusu Vesne Jurić Rukavine možete poslušati 9.studenog u 9:30 na Trećem programu Hrvatskog radija.