Zeusova torta u Prstom po globusu

Vesna Jurić-Rukavina vodi nas na Hvar, otok koji je često među 10 najljepših na svijetu i koji se izdvaja od drugih jadranskih mjesta ostavštinom različitih civilizacija i naroda. Njeno odredište je Starogradsko polje koje je upisano na UNESCO -vu listu zaštićene svjetske baštine i predstavlja poseban je kulturni krajolik koji se oblikovao tijekom 2400 godina. Početak polja je u Starom Gradu, koji se smatra najstarijim gradom u Hrvatskoj jer su ga 384. pr. Kr. utemeljili stari Grci.

Hvarska priča ili kako bi rekli Hvarani u svom dijalektu Forska, jer njima je Hvar – For, nastala je s jednom kuharicom „Faros na tanjuru“ u ruci, autorice dr.sc. Ivane Ožanić Roguljić „Faros na tanjuru“. Nije to obična kuharica, već publikacija koja donosi jedinstveni uvid u prehrambene običaje starogrčkog Hvara, temeljen na arheološkim nalazima, znanstvenoj obradi podataka iz antičkih izvora te analizi kulinarskih praksi toga vremena. Kroz interdisciplinarni pristup, publikacija prikazuje kako su Grci jeli, što su jeli i zašto je hrana bila važan segment svakodnevnog života, ali i ritualnih, društvenih i pogrebnih običaja. Uz gastronomsku dimenziju, publikacija otvara i kulturno-religijske aspekte, donoseći poglavlja o grčkoj mitologiji i kultovima u Starogradskom polju, kao i o ulozi hrane u pogrebnim običajima antičke Isse, povezujući time Faros i Issu kao dvije ključne starogrčke naseobine na istočnoj obali Jadrana. Ključni dio publikacije čine rekonstruirani recepti, koji su rezultat pomnog istraživanja i reinterpretacije povijesnih izvora, a danas su ponovno oživljeni kroz međuinstitucionalnu suradnju. Uz objašnjenje arheološkog aspekta recepti predstavljeni u publikaciji temelje se na vjerodostojnim podacima i pomnoj znanstvenoj analizi s ciljem da se što vjernije prikaže prehrana u starogrčkom svijetu.

Starogradsko polje

Starogradsko polje počinje u središtu Starog Grada, u ulici braće Biankini, ispred Palače Biankini u kojoj je danas Muzej Staroga grada Hvara a seže sve do Vrboske, najmanjeg otočnog gradića. To krško polje dugačko oko 6 km i prosječne širine oko 2 km najveća je plodna površina na svim Jadranskim otocima. Uz sjeverni rub polja, nalazi se lokva Dračevica, jedini površinski izvor vode koji gotovo nikada ne presušuje. Grci s otoka Parosa utemeljili su grad na otoku Hvaru, koji su nazvali Faros i oni su njemu ostavili najvidljiviji trag nakon što su se doselili na otok 4. st.prije Krista. Zemlju su podijelili pomoću suhozida na oko 70 parcela dimenzija 1×5 grčkih stadija (180×900 m) koje su dali grčkim doseljenicima. Kad se prilazi Hvaru s te strane, već s morske pučine pogled puca na ograde suhozida koje prate oblik tla i stvaraju sliku „kamene čipke“. Starogradsko polje priča svoju priču i kroz Vis ili antičku Issu, povezujući time Faros i Issu kao dvije ključne starogrčke naseobine na istočnoj obali Jadrana. Putovanje s tanjurom u daleku prošlost zaista nije teško. A prehrana starih Grka bila je raznolika i bogata. Temeljila se na namirnicama dostupnim u mediteranskom području. O prehrambenim običajima saznaje se iz epova, komedija, medicinskih tekstova i pjesama. Već u Homerovoj Odiseji opisuju se raskošne gozbe uz stolove prekrivene kruhom i pečenim mesom, kaže Ivane i ističe kako bez Homera ništa. U svakodnevnom životu Grci su jeli dva obroka dnevno: rano ujutro ariston koji je bio lagan i večernji teži obrok, deipnon. Oba su obroka bila popraćena vinom. Mnogo se upravo kroz tanjur saznaje o samom stilu života na Farosu. Zahvaljujući Ivani i njenim suradnicima znamo recept za omiljen Zeusov desert, tortu koju sam probala zahvaljujući učenicima, budućim kuharima Srednje škole Hvar - Jelsa, i budnog oka njihovog profesora Andreja!

Probajte i vi!

Zeusov desert ili torta

100 g zgnječenog jarog graha

100 g zgnječenog slanutka

100 g ječmenog brašna

usitnjeni kardanom

100 ml kravljeg mlijeka

4 velike žlice mlijeka

Umak od šafrana

2 žličice šafrana, 4 žličice sušene mente, 6 žlica maslinova ulja, 2 žlice meda

Skuhani, ocijeđeni slanutak i jari grah dobro usitnite. Pomiješajte s brašnom, kardanom, mlijekom i medom. Dobro miješajte dok se ne poveže. Prema potrebi dodajte još mlijeka. Pecite u okruglom kalupu u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva Celzija 30 do 40 minuta. Kad je pečeno, prelite umakom od šafrana. Dobro izmiješajte sastojke lagano ih zagrijte na pari i prelite po Zeusovom omiljenom jelu.

Publikacija je „Faros na tanjuru“ nastala u suradnji Instituta za arheologiju, Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem, Arheološkog muzeja u Splitu te Splitsko-dalmatinske županije. Uz autoricu publikacije dr. sc. Ivanu Ožanić Roguljić (Institut za arheologiju), suautori su mr. sc. Vinko Tarbušković (ravnatelj Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem) i dr. sc. Jelena Jovanović (viša kustosica Grčko-helenističke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu).