Hrvatski radio

Treći program

12:25 / 05.04.2022.

Autor: Blanka Jergović

Hrvatski znanstvenici razvili test za standardiziraciju procesa odabira najučinkovitijih plazmi u liječenju Covida-19

Ilustracija

Ilustracija

Foto: HTV / HRT

Dr. Beatta Halassy sa svojim timom uspostavila je preduvjete za razvoj, kontrolu i primjenu specifičnih imunoglobulina u liječenju Covida-19. Trenutačno su upravo specifični imunoglobulini, zbog prirode virusa, možda i najbolji u imunoterapiji te bolesti. 


Tim dr. Halassy razvio je standardizirani test za procjenu imunosti na virus. On mjeri količinu protutijela sposobnih za sprječavanje ulaska virusa u naše stanice, tj. za neutraliziranje virusa.

U Hrvatskoj su se plazme preboljelih u liječenju imunokompromitiranih osoba od Covida 19 počele koristiti vrlo brzo i njačešće kod osoba s oslabljenim imunosnim sustavom, kao što su hematološko-onkološki bolesnici. Zbog liječenja osnovne bolesti oni, naime, sami ne mogu proizvoditi vlastita protutijela, te su najčešće upravo takve osobe kandidati za prijenos imunosti iz onih koji su preboljeli Covid i razvili protutijela


Ovih dana preduvjet za takav oblik terapije Covida-19, test za procjenu imunosti na virus, dobio je i međunarodnu potvrdu objavljivanjem u uglednom međunarodnom časopisu Frontiers of immunology. Test je, sa svojim timom, razvila dr. Beatta Halassy iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Konvalescentnu plazma prikuplja se u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu. Prva plazma prikupljena je 28. srpnja 2020. godine, a do sada je prikupljeno između 1500 i 2 tisuće doza plazme. 


Prvi pacijent plazmu je za liječenje Covida primio u prosincu 2020. Radilo se o hematološkom bolesniku s težim oblikom Covida. Do sada je konvalescentnu plazmu primilo više od 200 bolesnika, od čega ju je u Kliničkoj bolnici u Dubravi dobilo 50 hematoloških pacijenata. 


Standardizacijom testa omogućuje se prikupljanje, kontrola i primjena konvalescentne plazme na širokoj skali. To otvara put i proizvodnji, koja je za slične proizvode postojala i već bila uhodana u Imunološkom zavodu. Kao ideja, to bi bilo prihvatljivo i za druge pandemijske uvjete i za neki novi uzročnik, što bi se lako moglo dogoditi u globalizacijskom svijetu, kaže dr. Halassy.


- Tada uvijek na početku nemate puno plazmi preboljelih, pa treba mala proizvodnja koja se može dizati, kako se povećavaju i resursi i drugi uvjeti. Ako bi to postala proizvodnja u nekoj spin-of kompaniji, u to bi trebali uskočiti oni sa znanjem u tehnologiji i na većoj skali proizvodnje. 

Emisija

Znanost i društvo

Vrijeme u kojemu živimo postavlja pred nas imperativ istinske, obostrane komunikacije i suradnje znanosti i društva, znanstveno utemeljenog razmišljanja i donošenja odluka, ali i sudjelovanja građana u znanosti i donošenju odluka o znanosti i svim drugim područjima ljudskog djelovanja. Temelj za to je istinita, pravovremena i kvalitetna informacija o znanosti kojoj težimo u ovoj emisiji. .

Poslušajte u Slušaonici