Glavina: Sport bez biznisa teško može biti uspješan

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina u emisiji Sport i glazba u razgovoru s Lovorkom Magdićem govorio je o ulaganjima, unaprijeđenju i problemima u hrvatskom sportu, ali i uspjesima koje su naši sportaši ostvarili u 2024. godini.

- Imali smo interesantnu olimpijsku i paraolimpijsku godinu. Rezultatima koje smo ostvarili pokazali smo još jednom da smo zemlja koja se nalazi u kategoriji iznad one u koju bi nas možda smjestili. Po broju stanovnika na razini Europe praktički smo u samom vrhu što se tiče rezultata, od vaterpolista pa do individualnih sportova. Interesantno, na velika vrata nam se vratio tenis, na svjetskom smo vrhu u džudu i naravno braća Sinković koja su sportski fenomen u svijetu. Vjerujem da smo dali izraziti doprinos svjetskom sportu ove godine.

Posljednjih godina Vlada iznimno ulaže u sport, međutim, Hrvatska se u po izdvajanjima u Europi nalazi na 26. mjestu. Kako to još poboljšati?

- Te brojke treba gledati u širem kontekstu jer ovisi na koja se ulaganja u sport gleda. Postoje ulaganja iz opće države i centralne države. Ulaganja u sport nisu samo ulaganja državnog proračuna RH ili primjerice sustava Turističke zajednice, već su ulaganja koja se organiziraju na nivou županija, gradova i općina. To je izrazito bitno naglasiti. Pogledamo li primjere financiranja u svijetu, puno je veći udio ulaganja od strane gradova, općina i županija nego što mi to imamo. Ono s čime bih bio sretan i vjerujem da bi dalo rezultata da svi dionici koji sufinanciraju sport prate ulaganja koja vodi Vlada koja ne može samostalno financirati cijeli sport, sve saveze, infrastrukturu, i to se upravo treba realizirati s više razina. Kada bi pratili ulaganja koja realizira država, a vjerujem da to mogu zato što su budžeti na njihovoj razini u ova dva mandata Vlade narasli kao što su i narasli prihodi državnog proračuna, onda bi nam učinak bio još kvalitetniji. Mi ćemo kao ministarstvo nastaviti ulaganja u sport koja smo učetverostručili u dva mandata, a to potvrđuje i proračun koji smo povećali.

Sport se nalazi u vrhu svjetskog biznisa. Prošle godine prihod je iznosio oko 512 milijardi dolara. Je li naše društvo na takvoj razini da shvaća takve razmjere sporta?

- Možda najveće pomake u smislu financiranja imaju zemlje koje su sport transformirale u zabavu odnosno sports entertainment. Dakle ako motivirate što veći dio gospodarstva da bude uz taj sport ili da se njime aktivno bavi u vidu vlasničkih ili suvlasničkih operativnih načina funkcioniranja on stvara prilike i veliki dio prihoda. Mislim da kod nas još uvijek u velikoj mjeri nedostaje razumijevanje da sport bez biznisa ne može u svijetu kapitalizma. Kod nas čim se pojavi investitor postoji otpor i na njega se ne gleda s velikim simpatijama. To je nešto što definitivno moramo mijenjati. Jer koliko god država ulagala u sport, ukoliko ne nađemo model, utoliko nećemo imati željeni rezultat. Potrebno je promijeniti svijest građanima da sport bez biznisa teško može biti uspješan i da je to trend koji je svugdje u svijetu i mi se tome moramo prilagoditi. 

Veliki problem dogodio se u doba COVID-a 19 kada su se djeca prestala baviti sportom.

- To je nažalost točno. Ne samo da smo u tome imali negativan trend, nego i u tome što su gradovi, općine i županije značajno smanjile ulaganje u sport za vrijeme COVID-a što je i bilo logično. No ono zbog čega nisam sretan jest činjenica da nitko od njih nije vratio ulaganja u sport koja su imali prije pandemije i oko toga s njima danas komuniciramo i želimo da se to promijeni. S druge strane, ostala je negativna društvena posljedica da se manje djece bavi sportom nakon COVID-a u odnosu na prije. Nažalost, sjedilački način života i nove tehnologije stvorile su drukčije prioritete i djeca generalno manje komuniciraju i samim time su manje prisutni na igralištima i to je jedan od velikih izazova zapadnog svijeta. Mi, kao i sve druge zemlje, pokušavamo pronaći način kako odgovoriti tim izazovima jer sport nije samo bitan zbog sportskih uspjeha koji imaju gospodarske učinke, već on stvara mlade ljude i daje im ispravne životne vrijednosti. 

Cijeli razgovor s Tončijem Glavinom donosimo u nastavku.