Baranjski Maldivi u općini Draž

Dolaskom u općinu Draž, naizgled zapostavljenu i pomalo zaboravljenu, prvo ćete ugledati obrađena polja i netaknutu prirodu, a onda u prvom kontaktu s lokalnim stanovnicima doživjeti ljubazne, susretljive i nasmijane Baranjce. Uz poljoprivredu,  turizam ovdje postaje druga najvažnija grana gospodarstva pa ne čudi puno privatnih iznajmljivača, a s obzirom na geografski smještaj i neposrednu blizinu Mađarske i Srbije, veliki broj gostiju dolazi upravo iz tih zemalja.

U općini Draž doživjet ćete nezaboravnu vožnju vinskim cestama i vidjeti danas pravu turističku atrakciju ovoga kraja surduke i gatore.

Surduci su kroz brdo usječene ulice i putevi koji na nekim mjestima mogu doseći i do 10 metara dubine te je pravi doživljaj prolaziti njima. A samo mali pogled sa strane dovodi vas do upoznavanja s gatorima - jedinstvenom arhitekturom vinskih podruma. Ukopani u zemlju i često obzidani ciglom, tijekom cijele godine gatori čuvaju idealnu temperaturu za vino, između 12 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Poželite li se okupati, ni tu vas Baranja neće razočarati. Ne morate otići daleko da osjetite i doživite primjerice Maldive. Upravo tako od milja turisti zovu plažu u Dražu. Priroda je ovdje još jednom stvorila pravi mali raj za kupače. Plažu sa sitnim pijeskom, plitku vodu idealnu za obitelji s djecom a sagrađen je i most sa sjenicom te prelijepa šetnica. Uz to tu je i teren za odbojku na pijesku, VK Baranja, a u sklopu beach bara je i kutak za najmanje. 

- Nastojimo što manje zadirati u prirodu da ju održimo takvom kakva jest, jer ona je postala najvažnija u tom našem uspjehu. Ako uspijemo uklopiti sve naše projekte i sačuvati prirodu onda smo stvarno uspjeli. Ovakvih oaza mira, vode, biljnog i životinjskog svijeta na malom prostoru doista nema puno, istaknuo je načelnik općine Draž Stipan Šašlin.

Za ljubitelje cikloturizma i planinarenja preporuka je posjet Planini kako lokalno stanovništvo zove Bansko brdo s najvišim vrhom Kamenjakom na svega 243m s kojega se pruža pogled na stotine hektara vinograda i šuma, obrađenih polja kukuruza i žita. Upravo ovdje možete vidjeti ranije spomenute surduke, a s hrpta pogled seže i do Mađarske, Srbije, Osijeka i Erduta. Zašto naziv Planina objašnjava načelnik općine Draž Stipan Šašlin:

- Zašto što je jedina i zlata nam je vrijedna. Toliko je bogata i šarolika, pruža idealne uvjete za uzgoj vinove loze i voća. Doista su potencijali tog brda ogromni. Ona je naša Planina, naše male Alpe.

Uz turizam općina Draž može se pohvaliti preppoznatljivim autohtonim proizvodima

U mjestu Gajić  vlasnica OPG-a Bećaruša, Vlatka Jurković bavi se proizvodnjom vina, a ono što nas je privuklo u cijeloj priči jest vizualno rješenje njezinog OPG-a. Prepoznatljiva štikla.

- To je ideja jednog mog prijatelja koji mi je napravio dizajn. Predložio mi je tri ideje. Dvije tradicionalne a za treću mi je rekao da to baš ide uz mene. I ja sam to prihvatila. Nema puno vinarki, pogotovo u ovome kraju i to je bila neka igra da skrenemo pažnju na bećarušu koja pleše u štiklama. Napravili smo jednu zabavnu priču uz vino. Imamo 2 hektara vinograda, polovica od toga graševina, zatim imamo sauvignon i od crvenog vina cabernet sauvignon. Ovisno o godini bude oko 5 tisuća litara vina. Vrijeme i klima imaju najveću ulogu tome, istaknula je Vlatka Jurković.

Posjetili smo i OPG Lenđel u Podolju, najveće proizvođače mlijeka u ovom dijelu. Đuro Lenđel sa suprugom Melitom i djecom već su četvrta generacija obitelji koja se stočarstvom odnosno mljekarstvom počela baviti prije više od pola stoljeća. Cijelu priču šire i dalje. Od dijela mlijeka proizvode mliječne proizvode a uskoro otvaraju i siranu.

- Dugi niz godina se ovime bavimo. Moj otac je prije kada još nije bilo kamiona mlijeko vozio s konjima u Belje. U zadnje vrijeme smo i mi naučili kako se radi s kravama i teško sada možemo odustati. Cijena mlijeka je jako mala, ali da se živjeti od toga. Plan nam je sada otvoriti i mini siranu da još malo proširimo posao jer želimo i svojoj djeci osigurati budućnost i posao, zaključio je Đuro Lenđel.

Cijelu reportažu emitiranu u emisiji Bombonijera poslušajte u nastavku.