Odesa je Babelj, Babelj je Odesa

U subotu, 22. listopada, na Prvom, u Izlogu dramskog programa, u 18.05, slušat ćemo pretpremijeru radio igre mlade dramaturginje Maje Ležaić, nastale prema motivima pripovijetki iz zbirke „Odeske priče“ Isaka Babelja. „Odeske priče“ nastale su i objavljene u Odesi 1923. godine, rodnom gradu Isaka Babelja u kojem je, kao sin židovskog trgovca, pohađao škole, neuspješno se pokušao upisati na Sveučilište (zbog ograničenog broja upisnih mjesta za Židove) i u njega se vratio poslije studija u Sankt Peterburgu i odlaska u vojsku, a tijekom građanskog rata. Na tragu preporuke svojega mentora Maksima Gorkog da ode među ljude, pa tek se onda počne baviti ozbiljno književnošću, ovu zbirku posvećuje Odesi svojega djetinjstva, djetinjstva kojeg određuju pogromi Židova, usponi bandi, živopisna galerija likova, te nadrealne, sočne i životne slike i atmosfere. „Odeske priče“ dokaz su stila kojem će Babelj težiti i u drugim svojim djelima.

U razgovoru s dramaturginjom Majom Ležaić saznajemo od koga je došla inicijativa za ovaj projekt. „Babelja sam redovito posuđivala iz djedove biblioteke, ali inicijativa za ovu radio igru došla je od redatelja Petra Vujačića koji me dodatno inspirirao usporedivši ga sa slikarom Marcom Chagallom i njegovim rasplesanim toplo-hladnim eksplozijama boja.“ 

No, što je predložak savršeniji to je njegov prijenos u drugi medij teži, pa Maja Ležaić o svojem radu nadalje govori kao izazovu.„Veliki izazov bio je kako to mnoštvo sočnih likova i nevjerojatnih situacija uobličiti u jedinstvenu priču o mladom mafijašu. Uživjela sam se u četiri pripovijetke o Benji Kriku i počela stvarati svoju verziju. Pretvorila sam Benju u prestrašenog ali i presposobnog mladića koji trči na mjestu od naslućenog pogroma. Iako su događaji isprepleteni i domišljeni u mojoj slobodi, bilo mi je važno ostati bliska Babeljevom duhu te sam s velikom pažnjom stvarala i nalazila prostor za njegove šarmantne i groteskne figure.“ Savršene „uši“ koje se čule Majin tekst bile su one Petra Vujačića, ton majstora Dalibora Piskreca i skladatelja Mare Marketa koje su Babeljev duh transponirali u zvuk. Bogatstvo glasova, glazbe, efekata, i obrade svega skupa od „Nema više takvih kao što je Benja Krik“ čine uzbudljiv, neobičan i fantastično ekspresivan radiofonski uradak u kojem bitan udio nosi i glumačka igra. Glavne uloge dodijeljene su Rakanu Rushaidatu (Benja Krik), Tomislavu Martiću (Benjin otac), Jošku Ševi (mafijaš Grač) i Petri Svrtan (njegova kći). Također igraju: Zoran Čobrilo, Sreten Mokrović, Iva Mihalić, Frano Mašković, Antonio Agostini, Vedran Živolić, Lovro Ivanković, a pjevačku dionicu donosi mlada operna pjevačica Dina Jularić.

Naposljetku, „Benja Krik“ radiofonska je posveta ne samo piscu, nego i gradu koji danas živi svoju tamnu stvarnost, a nekad je bio vezan za živote i stvaralaštvo brojnih književnika i pjesnika, te bio smatran prijestolnicom humora iz kojeg su potekli uz Babelja Iljf i Petrov, a na nešto drugačiji način Jurij Oleša, Venjamin Kaverin i drugi. S mišlju i željom da se Odesa vrati svojoj kulturnoj povijesti i budućnosti poslušajmo u subotu, na Prvom, u 18.05 „Nema više takvih kao što je Benja Krik“. Projekt urednički potpisuje Lada Martinac Kralj.