U spomen na Dubravka Majnarića koji je u 90. godini preminuo u četvrtak 13. veljače ponovno donosimo radijsku priču Život u glazbi koja predstavlja njegov životni put višestruko nagrađivanoga glazbenika, direktora u tvornici gramofonskih ploča Jugoton, umjetničkog ravnatelja Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog te autora i voditelja kultne radijske emisije Zvjezdana prašina.
Od prvih nastupa u orkestru Ive Robića, do produkcije velikih projekata i koncerata u dvorani Lisinski, te za hrvatsku kulturu izuzetno važnih i vrijednih izdanja na pločama nekadašnjeg Jugotona, uz živ interes za biranom glazbom na diskofilskim izdanjima, Dubravko Majnarić bio je jedinstvena osobnost našeg kulturnoga kruga.
Nagrada Porin za životno djelo dodijeljena mu je 2014., a uz 50. obljetnicu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog proglašen je njezinim počasnim članom.
Ova radijska dokumentarno-glazbena priča premijerno emitirana u prosincu 2024. donosi i biranu glazbu i ulomke iz njegovih radijskih emisija Zvjezdana prašina i Po vašem izboru.
“Zvjezdana prašina? U životu ljudi iskrsnu trenuci ili znaci koji postaju prijelomnima, ključnima, pa onda i amblematskim, koji im se otkrivaju gotovo kao njihov raison d' etre, njihova životna misija. U Majnarićevu životu, uz sve te, vjerojatno važnije funkcije koje je obnašao (diskografskoga maga bivše države i umjetničkog direktora najveće nacionalne koncertne kuće) Zvjezdana prašina, ta sada skoro četvrt stoljeća trajna, četi i pol sata duga (rekao bih, kratka!), jednom tjedno emitirana (petkom od 19 i 30 sati do pola noći) "obična radijska zabavno-dokumentarna emisija" dogodila se kao smisao njegova života, postala je njegova misija. ”
Siniša Škarica, iz obrazloženja nagrade Porin za životno djelo 2014.
Dubravko Majnarić u rodnim Delnicama je završio osnovnu školu i gimnaziju. Glazbeno obrazovanje stekao je privatnom podukom (klaviri harmonika). Godine 1954. preselio je s obitelji u Zagreb, gdje je nastavio s obrazovanjem i 1967. diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1988. usavršavao se u vođenju i uređivanju glazbenih emisija kod prof. Dicka Wrighta na Kansas University, SAD.
Majnarićev put bio je prožet strašću prema glazbi i predanošću njezinoj promociji i očuvanju. Od prvih koraka u svijetu jazza kao član orkestra Ive Robića, preko uređivanja brojnih glazbenih emisija na HRT-u, umjetničkog ravnateljstva u Tvornici gramofonskih ploča Jugoton (1973. – 1985.) i Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog (1985. – 2003.), preko članstva u Upravnom odboru Muzičke omladine (danas Hrvatske glazbene mladeži, 1986. – 1990.) i predsjedanja Upravnim vijećem Koncertne direkcije Zagreb (2009. – 2013.) pa sve do njegovih mnogobrojnih autorskih glazbenih programa, Dubravko Majnarić je svojim radom definirao i oblikovao kulturnu scenu Hrvatske.
Njegova vizija i trud doveli su do spašavanja i revalorizacije fonoarhivske građe Croatia Recordsa (nekadašnjeg Jugotona), čime je sačuvana bogata diskografska povijest naše zemlje.
Dubravko Majnarić dao je značajan doprinos i proučavanju i dokumentiranju diskografije i glazbene industrije u Hrvatskoj kroz niz stručnih radova. U knjizi Povijest diskografije u Hrvatskoj (1983.) istražio je razvoj i utjecaj diskografske produkcije na hrvatsku glazbenu scenu. Njegov rad Razvoj, vrednovanje i čuvanje tonskih zapisa (1994.) objavljen u Hrvatskom državnom arhivu, bavi se očuvanjem i arhiviranjem tonskih zapisa kao dijela nacionalne kulturne baštine. U Diskografskoj industriji (1998.) analizirao je ulogu diskografije u kulturnoj politici Hrvatske, dok je u radu Glazba i diskografija (2001.) dao viziju njezine budućnosti u kontekstu kulturnog razvoja zemlje. Enciklopedijski doprinos ostvario je kroz tekst Hrvatski diskografi (2004.), a u Leksikonu radija i televizije (2006.) obradio je 38 leksičkih jedinica o istaknutim hrvatskim glazbenim osobama i ulozi radija u glazbenoj promociji. Osim toga, napisao je brojne popratne tekstove za diskografska izdanja Croatia Recordsa, Cantusa i Orfeja, pridonoseći stručnoj valorizaciji glazbenih djela. Njegovi radovi ostaju temeljna referenca za proučavanje hrvatske diskografije i njezine kulturne uloge.
Osim što je bio vrhunski glazbeni stručnjak, bio je i neumorni pedagog, promicatelj glazbene edukacije te istinski zaljubljenik u umjetnost. Njegove suradnje s Big Bandom HRT-a i Društvenim big bandom Hrvatskog glazbenog zavoda ostaju trajni svjedoci njegova umjetničkog djelovanja.
Didaktički je vodio koncerte HGM-a, Big banda HRT-a i Big banda HGZ-a, a u sklopu programsko–kreativnih poslova u KD Vatroslava Lisinskog uveo je 1985. stalni ciklus Mladi u Lisinskom, čime je dao priliku i potporu brojnim mladim glazbenicima, omogućivši im prve korake prema profesionalnoj karijeri. Taj je njegov ciklus u kontinuitetu doživio 25. sezonu predstavljajući niz danas afirmiranih glazbenika.
Dubravko Majnarić osobno je volio istaknuti jedan od mnogobrojnih projekata koje je ostvario za vrijeme ravnateljstva u KD Vatroslav Lisinski, a to je koncertna izvedba Osme simfonije Gustava Mahlera, ostvarena u tijeku ratnih zbivanja, u koju je bilo uključeno više od 550 umjetnika, kao i povratak na scenu Vice Vukova, s 18 rasprodanih koncerata u Dvorani.
Za svoj doprinos kulturi i glazbi nagrađen je najvišim priznanjima, uključujući Odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2001.), posebnu plaketu Hrvatske glazbene unije u povodu 40 godina djelovanja (2008.). te Porin za životno djelo (2014.).
No, najvažnije nasljeđe koje ostavlja iza sebe nisu samo priznanja, već nebrojeni umjetnici, kolege i ljubitelji glazbe kojima je kroz desetljeća rada podario neprocjenjive trenutke umjetničke mudrosti.
/iz objave Hrvatskog društva skladatelja/
Dokumentarno-glazbena priča Život u glazbi na rasporedu je u ciklusu Oda-birano u utorak 18. 02. na HR1 u 18.05 a potom će biti dostupna u Slušaonici.
Tonsko oblikovanje Danijel Turk. Autorica i urednica Iva Lovrec Štefanović.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.