Šetnja tragom Stjepana Šuleka

Nova premijera u 14. sezoni ciklusa Oda-birano vodi nas u posebnu šetnju Zagrebom koja je u sklopu festivala Zagrebačko glazbeno proljeće ostvarena pod vodstvom muzikologinje i knjižničarke Nade Bezić, autorice popularne knjige Glazbene šetnje Zagrebom. 

Muzikologinja Bezić inače vodi brojne šetnje Zagrebom koje su, dakako, povezane uz glazbenu povijest i/ili sadašnjost grada i njegovih dijelova, no ova je bila prva šetnja ikada posvećena jednoj glazbenoj osobnosti - skladatelju, dirigentu i pedagogu Stjepanu Šuleku (1914-1986), kojemu je festival bio posvećen.

U šetnji od zgrade Muzičke akademije, pa središtem grada do Strossmayerovog trga, dvadesetak je sudionika 11. svibnja doznalo pojedinosti o životu i djelovanju jedne od najznačajnijih glazbenih osobnosti 20. stoljeća, uz birane ulomke Šulekove glazbe. 

Šetnja je započela na Trgu Republike Hrvatske, nastavila se Frankopanskom ulicom, Ilicom, pa Gundulićevom do Žerjavićeve gdje je stan Stjepana Šuleka. 

U smjeru prema istoku, prema Umjetničkom paviljonu takozvanim zelenim valom, a potom na Trg biskupa Josipa Jurja Strossmayera, gdje je šetnja i završila. 

Tijekom šetnje pratilo se različite lokacije - od javnih ustanova kao što je Muzička akademija ili Hrvatsko narodno kazalište, do restorana, kavane, ali i privatnih kuća. Dio tih lokacija više i ne postoji, dio je pod skelama, a šetnja je na neki način time bila i svojevrsni vremeplov. 

Šulek, Stjepan, hrvatski skladatelj (Zagreb, 5. VIII. 1914 – Zagreb, 16. I. 1986). 

Studirao violinu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (V. Huml), a iz kompozicije se obrazovao samostalno te povremenom podukom kod B. Berse. Isprva djelovao kao komorni glazbenik i dirigent, a od 1947. kao profesor kompozicije na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Odgojivši generacije suvremenih hrvatskih skladatelja, Šulek je značajno pridonio podizanju zanatske razine skladanja u Hrvatskoj. I njegov vlastiti rad obilježavaju visoki profesionalizam i besprijekorno skladateljsko umijeće. Po stilskom usmjerenju Šulek je u prvom redu neoklasicist, no u svojem opusu zapravo sintetizira baroknu strukturu materijala, klasičnu organizaciju forme i romantičarsku izražajnost. Harmonijski se zadržavao u okvirima tonaliteta uz odlučno protivljenje iskoraku u atonalitet i modernističkim inovacijama. Ipak, nakon prvoga i najduljega stvaralačkog razdoblja (u kojem je nastalo šest simfonija, prva tri Klasična koncerta za orkestar, veći broj solističkih koncerata te opere Koriolan, 1957., i Oluja, 1969), djela poput Trećega koncerta za klavir (1970), Epitafa jednoj izgubljenoj iluziji (1971) te Koncerta za orgulje (Memento!, 1974) rasapom forme i složenijom orkestracijom učvršćuju liniju kasnoga romantizma u njegovu stvaralaštvu. Osma simfonija (1981) i ciklus gudaćih kvarteta Moje djetinjstvo (1985), nastali potkraj Šulekova života, uz još izraženiju rapsodičnost forme pokazuju veću sklonost retoričkoj upotrebi simboličkih motiva, rastačući se u svojevrsnom eklekticizmu. 

Premda je bio dominantno instrumentalni skladatelj – majstor forme i instrumentacije – Šulek je veliku važnost pridavao izvanglazbenoj komponenti svojih djela, a radi naglašavanja humanističkih poruka, nalik onima L. van Beethovena. Taj svojevrsni anakronizam, uz izrazito konzervativna stajališta o glazbi XX. st., razlog je tomu što je Šulek dolazio u oštre sukobe s avangardnim skladateljima okupljenima 1960-ih i 1970-ih oko Muzičkoga biennala Zagreb, nerijetko njegovim bivšim studentima. No u cjelini, njegov pozitivni utjecaj na glazbenu sredinu u kojoj je djelovao neupitan je i na skladateljskom i na pedagoškom planu. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1973).  /Hrvatska enciklopedija/

Reportažu o festivalu Zagrebačko glazbeno proljeće 2025. posvećeno Stjepanu Šuleku možete poslušati u Slušaonici emisije Putovi hrvatske glazbe. 

Radiofonsku bilješku sa posebno osmišljene glazbene šetnje tragom Stjepana Šuleka poslušajte u ciklusu Oda-birano u utorak 28. listopada na HR1 u 18.05 a potom će biti dostupna u Slušaonici.

Šetnju je snimila i tonski oblikovala emisiju tonmajstorica Marijana Begović. 

Spikerska suradnja Lovro Golac. 

Šetnju je vodila i emisiju osmislila Nada Bezić. 

Urednica ciklusa Iva Lovrec Štefanović.