Godišnjica pontifikata pape Lava XIV.

8. svibnja prošle godine za 267. poglavara Katoličke Crkve izabran je američki kardinal Robert Francis Prevost koji je uzeo ime Lav XIV. O njegovim ključnim porukama i odlukama u ovoj godini dana pontifikata, načinu kako vodi Crkvu, u čemu slijedi svojega prethodnika papu Franju, a što čini drugačije u emisiji Susret u dijalogu urednice Blaženke Jančić govorili su teolozi Tonči Matulić, Branko Murić i Anđela Jeličić Krajcar koja je i akreditirana novinarka pri Tiskovnom uredu Svete Stolice.

Svaki Rimski prvosvećenik ima pravo biti svoj, onj ima svoju osobnost, ima svoj stil ističe teolog Tonči Matulić i dodaje da papa Prevost ne pati od oponašanja i kopiranja. Ističući Papinu kristocentričnost smatra da je to ključno – vratiti Krista u središte Crkve. Podsjećajući na Papino prvo obraćanje u kojem je govorio o razoružanom i razoružavajućem miru, ističe da je to Kristov mir kojim se odvraća od rata, od agresije i napada, a naš „mir na zemlji“ jest zapravo „sjedimo na buretu baruta i molimo svaki dan da ne eksplodira“, a Kristov mir je onaj koji doista donosi jedan novi mir i u tom smislu u središtu te teološko-pastoralne aktualizacije kršćanske poruke, što jest na neki način socijalni nauk Crkve, ako aktualnu ljudsku agzistenciju promatramo svjetlom vjere i evanđelja, tema mira je ključna tema kao što je prvi njegov dokument za koji je nacrt priredio još papa Franjo, Dilexi te – o ljubavi Crkve prema siromašnima, tema socijalne pravde, tumači Matulić. 

Matulić smatra da bi cjelokupno izražavanje i djelovanje Katoličke Crkve u budućnosti će morati ići kroz ovu metodologiju koju privilegira i koja nosi socijalni nauk Crkve. Dodaje da je sam izbor američkog kardinala za Papu bio više motiviran geopolitikom, ali Papa je više odgovoran za upravljanje sveopćom Crkvom i naglašava (kako je i sam rekao) - da Papa nije političar niti će se spuštati na političku razinu. Jasno je naglasio stav koji je papa Lav XIV. zauzeo prema Trumpovoj administraciji parafrazirajući – „Ja se ne bojim Trumpove administracije.“ Papa zna koja je njegov služba, zna koji je teret prihvaćanjem tog izbora primio na svoja leđa i zna da će uz Božju pomoć nastojati najbolje što može voditi tu Crkvu.

Da novinari primjećuju drugačiji način komunikacije u odnosu na Papu Franju, koji se češće služio izravnim, poetskim slikama, ističe naša dopisnica iz Rima Anđela Jeličić Krajcar. Komunikacija pape Lava je odmjerenija, nikada ne odstupa od unaprijed pripremljenog teksta, ali se često izravno i spontano obraća prisutnima – prije nekog velikog događaja. Njegov prioritet je mir i komunikacija sa svima. U odnosu s novinarima uveo je veliku novost – gotovo svakog utorka, po izlasku iz Castel Gandolfa susreće se s novinarima, koji imaju prigodu izravno ga pitati o aktualnostima. Još jedna novost je reduciranje političkih i geopolitičkih poruka u kontekstu nedjeljne molitve Angelusa.

Jeličić Krajcar govorila je u emisiji i o prioritetima pri organizaciji papinskih putovanja. Istaknula je kako je Papin put u Afriku bio prije svega povratak – jugu. U Alžiru, Papa se vratio svojim duhovnim korijenima, u zemlju svetog Augustina. Tamo su kršćani tek neznatna manjina, no tu postoji prigoda za izgradnju mostova s islamskim svijetom. Angola, Kamerun i Ekvatorijalna Gvineja većinski su kršćanske zemlje, u kojima prodor kineskog kapitala preoblikuje društvo. Kršćanstvo je jako rascjepkano u Africi, postoje tisuće samostalnih crkava koje su odcijepljene od Rima zbog problema s inkulturacijom, a postoje i problemi s autoritarnim vladama. Papa tu dolazi kao pastir, ohrabriti i učvrstiti kršćane, katolike, pokazati im koji su njihovi pravi resursi dok istodobno sve te zemlje, bogate prirodnim resursima, padaju kao plijen velikim silama.

Papino putovanje je već poruka i cilj mu je dati glas narodu kojeg se posjećuje. No, poruke afričke turneje bile su u sjeni medijskih interpretacija papinskih govora u ključu sukoba s američkom administracijom. Papa je otklonio ta nagađanja, ističući da je njegova poruka poruka mira. Jeličić Krajcar je pojasnila da Papine poruke imaju kontinuitet, mogu se čitati kao upućene svim političarima cijelog svijeta. Stvar se zaoštrila kada je Papa Lav, u razgovoru s novinarima u Castel Gandolfu, pozvao Amerikance da izvrše pritisak na svoje predstavnike, kongresmene, govoreći im da su oni narod mira. Intervenirao je na političku scenu na pastoralan način, ali je odbio daljnje javne prepirke. Papina je poruka evanđelja iznad dnevnopolitičkih rasprava, i on se drži razoružane komunikacije, koju preporuča i drugima.

Na pitanje voditeljice o reformi Rimske kurije, Jeličić Krajcar je poručila da Papa Lav dovršava i implementira Franjinu reformu, koja Rimsku kuriju želi staviti u službu cijele Crkve. Ipak, papa Lav je derogirao neke od odredbi pape Franje, koje su možda ad hoc bile donesene u posljednjim mjesecima pontifikata.

Jeličić Krajcar spomenula je i da se papa Lav vratio stanovati u Apostolsku palaču, ali u skromnije, prilagođene prostorije. Nosi izvanjska obilježja koja je Franjo izbjegavao: to ga ništa ne košta, ali s tim gestama stječe povjerenje onih koji su bili skeptični prema Franjinim rezovima, zaključila je.

Središnja misao vodilja u Papinom nagovorima i javnim nastupima jest mir, traženje mostova, podsjeća Branko Murić koji je i prigodom izbora pape Lava XIV. prije godinu dana rekao da će to biti ključna tema njegova pontifikata što je bilo vidljivo i iz samog prvog govora pape Lava. Dodaje da papa Lav prema svijetu pokazuje jednu diplomatičnost ali i odlučnost i da treba vidjeti kako će se to dalje razvijati. Murić podsjeća da je ta vatikanska diplomacija jedna tiha sila koja nema svoje divizije, kako se govori, ali ima jednu viziju za čovječanstvo koje se razvija na temeljima mira, što je osobito važno u kontekstu polarizacije koja se događa u svijetu i konflikata koji su sve kompliciraniji.

Teolog Murić ističe da Katoličkoj Crkvi predstoje izazovi na koje će morati odgovoriti papa Lav XIV.; od reforme i zdrave decentralizacije koje je naglašavao papa Franjo, a koje bi sada trebao ustabiliti papa Lav. S obzirom na sinodalnost, Katolička Crkva u Njemačkoj očekuje od Vatikana da se potvrdi Statut njihova Sinodalnog puta kako bi mogli ujesen imati sinodalnu konferenciju, i to su samo neki od izazova.

Prema nekim neslužbenim informacijama svoju prvu encikliku papa Lav bi mogao objaviti 15. Svibnja, otkrila je u emisiji Anđela Jeličić Krajcar. To bi bilo na dan kada je prvu socijalnu encikliku Rerum novarum – o radničkom pitanju objavio papa Lav XIII. godine 1891. Iz te enciklike mogle bi se samo potvrditi teze da će ovaj pontifikat biti obilježen posebnom brigom za ljude današnjice i probleme s kojima se oni nose, a Papini govori tijekom putovanja u Afriku, skicirali su neke od prioriteta u novoj enciklici.

O prvoj godišnjici pontifikata pape Lava XIV. poslušajte više u emisiji Susret u dijalogu koja je dostupna u našoj SLUŠAONICI.