Hrvatska na EXPO-u 2025 u japanskoj Osaki

Klimaraznolikost – novotvorenica je i naziv projekta koji je odabran kao najbolji između 16 radova pristiglih na Natječaj za idejno rješenje hrvatskoga nastupa na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 u Osaki u Japanu.

Arhitektonsko-dizajnerski natječaj našega nastupa sljedeće godine u Osaki raspisalo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a provelo ga je Udruženja hrvatskih arhitekata u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom.

Ocjenjivački sud u sastavu Mia Roth-Čerina, Zvonimir Frka-Petešić, Nevena Tudor Perković, Zdenko Lucić, Saša Begović, Ivan Marušić Klif, Lea Pelivan, Sven Sorić, Roman Šilje te zamjenici članova Vanja Žanko i Frano Petar Zovko prvu nagradu dodijelio je radu naslova Hrvatska -Klimaraznolikost / Croatia – Climadeversity autorskog tima u sastavu: Lana Grahek, Maroje Mrduljaš, Antonio Patljak, Korina Vuković i Pero Vuković sa suradnicima, Petra Bigor, Yujin Jeong i Filip Majcenić.

Prema mišljenju Ocjenjivačkoga suda, prvonagrađeni rad „karakterizira jasnoća ideje cjelovitoga multidisciplinarnog rješenja uz suvremenost i prepoznatljivost arhitektonsko-dizajnerskog izričaja.“¨Naš tim odgovorit će na glavnu temu nadolazeće Svjetske izložbe koja nosi naziv Osnaživanje ljudi za otporniju budućnost. Na koji način će hrvatski projekt odgovoriti na nju objašnjava arhitekt i kritičar arhitekture, član nagrađenog autorskog tima Maroje Mrduljaš.

- Tema EXPO-a je razmjerno generična danas u suvremenom svijetu, intenzivno razmišljamo i debatiramo o klimatskim promjenama. Osim o nedaćama koje su nas zatekle temeljem ljudskog djelovanja, razmišljali smo na koji način možemo dati doprinos, pa o postoji li neka poveznica između Hrvatske i tih globalnih dvojbi i strahova. Ako govorimo o otpornosti, održivosti i slično, što je početak ovoga svega? Početak je ustvari klima, klimatske promjene, učinak klime na bioraznolikost i na ljudske živote, a onda u konačnici naravno i na život čitavog planeta. Ako promatramo Hrvatsku, svi govorimo da je to zemlja raznolikosti, i društvenih i socijalnih i geografskih, ali tu ponajprije moramo početi od klime i klimatske raznolikosti. U Hrvatskoj imamo široki raspon, od planinskih klima, preko 3 varijante kontinentalne klime, pa do mediteranske klime. To je već neka vrijednost i posebnost koja je generirala sve druge hrvatske raznolikosti pa smo odlučili afirmirati upravo taj aspekt ne bi li pokazali kako su klimatske raznolikosti nešto što na čitavom svijetu treba potvrđivati i od male Hrvatske smo odjedanput došli do priče o čitavom planetu.

Klimaraznolikost

Posjet hrvatskom paviljonu nudi sažeto putovanje kroz tri 3 glavna klimatska područja s 3 podpodručja u Hrvatskoj: Sredozemna klima sa suhim i vrućim ljetom (Csa), Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom (Cfa), Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfb), Umjereno topla vlažna klima sa svježim ljetom (Cfc) i Vlažna snježno-šumska klima sa svježim ljetom (Dfc), stoji u razradi pobjedničkog natječajnog rada a za klimatske raznolikosti predlaže se uvođenje pojma Klimaraznolikost.

- Svima nam je poznat pojam bioraznolikosti, uvriježen je i prepoznat kao vrijednost, ali klima je ta koja stvara preduvjete za sve druge vrste raznolikosti. Radeći na projektu razmišljali smo koji bi bili naslov i tema i ta klimaraznolikost pojavila se kao nova kovanica. Moram priznati da smo se začudili kad smo shvatili da smo došli do nečega novoga, kako to da to već ne postoji? Možda i postoji, mi smo pokušali istražiti ima li nešto referentno i nismo došli ni do čega pa je i sam taj naslov neki doprinos. U kontekstu EXPO-a jako je važno da imate jednostavne, čitljive ideje koje brzo komuniciraju, važno je da imate jasnu, jezgrovitu i preciznu ideju.

Umjesto da se o klimama raspravlja kao apstrakciji, posjet paviljonu nudi tjelesno iskustvo i jasne poruke koje nas uče o raznolikosti klima u maloj Hrvatskoj i na čitavoj planeti. Unutar malog paviljona, putem imerzivnog iskustva prezentirane su zamjetne klimatske razlike u Hrvatskoj te se precizno komuniciraju poruke o značajkama i važnostima klimarazličitosti. Posjetitelji se potiču na razmišljanje o bogatstvima klima, našem utjecaju na njih i na dugoročnu političku akciju, stoji u obrazloženju projekta.

Hrvatski paviljon

- Naš paviljon je iskorak i specifičnost u odnosu na ostale paviljone u tom smislu da svoju temeljnu temu ne komunicira kroz neku apstrakciju, neke slike, nešto što trebate iščitavati intelektualno nego kroz neposredni doživljaj. Posjet našem paviljonu doslovce je posjet našim klimatskim zonama koje su kreirane kroz temperaturu i kroz vlažnost zraka. Dakle, ulazeći u paviljon unutar 50 četvornih metara svojim tijelom iskušavate svoje raznolikosti koje se ustvari reproduciraju u odnosu na Hrvatsku u realnom vremenu. Taj paviljon nikad nije isti nego se temperatura i vlažnost mijenjaju kako se mijenjaju temperatura i vlažnost u samoj Hrvatskoj.

A kako će konkretno izgledati naš paviljon na EXPO-u 2025 u japanskoj Osaki?

- Ući ćete u jedan izotropni prostor kojem ne vidite točno ni početka ni kraja, osjećate različite temperature i različite vlažnosti kako se krećete kroz njega, a krećete se kroz šumu cijevi koje mijenjaju svoju boju u ovisnosti o temperaturi agensa koji je u njima. On će, naravno, osim tih klimatskih okolnosti imati i svoj vizualni reprezent, a taj vizual je ustvari jedno mnoštvo različitih tonaliteta boja koje vizualiziraju te klimatske okolnosti, temperature i slično. Lutajući kroz taj prostor koji se sužava ili širi odabirete onu klimu koja vam najviše odgovara i tu srećete ljude koji su vam kompatibilni prema afinitetima kada je riječ o klimi. Nekome odgovara topliji prostor, nekome hladniji, to naravno ovisi o tome iz koje zemlje dolazite, Skandinavci će se vjerojatno ugodnije osjećati na Zavižanu, a primjerice ljudima s Mediterana ili iz Južnog Japana više će odgovarati Dubrovnik. Dakle, za svakoga ponešto. Možemo očekivati nakon toga još veći priljev turista u Hrvatsku ali nadamo se i u mjesta koja su trenutačno manje u fokusu. 

U Dubrovniku već imamo jako puno turista pa nam taj overload ne treba, ali više ljudi na Zavižanu, u Lici, Gospiću, Ogulinu, dapače, zašto ne? I upravo ćemo tako i birati mjesta s kojih odašiljemo te izvorne klime, dakle neka atipičnija mjesta koja bi mogla privući neku pozornost na te naše ljepote Hrvatske, dodaje Maroje Mrduljaš. 

Poruka umjetne inteligencije

- I konačno, kada uđete u paviljon moći ćete iščitati različite poruke na tragu Jenny Holzer, unutra će biti poruka koju je kreirala umjetna inteligencija a koja govori upravo o važnosti klimaraznolikosti. I ustvari, kada date umjetnoj inteligenciji da generira slogane na temelju toga, oduševite se kako jedna razmjerno jednostavna ideja biva povezana s čitavim nizom drugih zanimljivih podataka i stavova u konačnici. 

Član autorskog tima Maroje Mrduljaš ističe da je riječ o eksperimentu kakvih smo već imali na predstavljanjima na Venecijanskome bijenalu arhitekture. Podsjetimo, naš ploveći paviljon 2010. godine oštetio se na putu prema Veneciji.

- Pero Vuković sudjelovao i na projektu teglenice na 12. međunarodnu izložbi arhitekture u Veneciji, on je jedan od mnogobrojnih autora. Ja uopće ne mislim da je to neki neuspjeh, naprotiv, taj projekt je danas prisutan u globalnom arhitektonskom diskursu i prepoznat je kao vrijedan doprinos arhitekturi. Dakle arhitektura koja relativizira pojmove poda, zida, stropa i koja formira neke zanimljive prostorne situacije koje mogu biti primjenjivane ubuduće. Naš prostorni koncept djelomice se i naslanja upravo na to iskustvo, dakle dubljenje prostora u nekom sistemu, u ovom našem slučaju u sistemu koji radi konkretno tako da stvara klimu, tako da bez te teglenice možda ne bi bilo ni našega paviljona. Mi se naravno naslanjamo i na istraživanja Vjenceslava Richtera i njegova čuvena paviljona na Milanskom trijenalu početkom 60-ih godina. Također, nastavljamo se i na istraživanja drugih autora kao što je Philippe Rahm koji se već dosta dugo bavi temom klimatske arhitekture, stvaranja mikroklimatskih ambijenata unutar arhitektonskog okvira. Znači postoji jedan jasan slijed ideja na koje se možemo osloniti, ugrađujemo se na jednu tradiciju koja već postoji.

Budžet predviđen za predstavljanje Hrvatske na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 u japanskome gradu Osaki iznosi oko 900 tisuća eura a ideja je da se paviljon napravi i testira u Hrvatskoj a zatim se kontejnerom pošalje u Japan. Svjetska izložba u Osaki održat će se od 13. travnja do 13. listopada sljedeće godine a očekuje se da će ju vidjeti više od 28 milijuna posjetitelja.

A izložbu radova pristiglih na Natječaj za multidisciplinarno idejno rješenje hrvatskog nastupa na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 od utorka, 18. lipnja možete pogledati u Udruženju hrvatskih arhitekata. U prigodi otvorenja koje je u 11 sati bit će predstavljen i projekt odabran kao najbolji, Hrvatska – Klimaraznolikost koji će nas predstavljati u Osaki.