Kako posluju izdavači u Hrvatskoj, a kako u Srbiji

Hrvatski i srbijanski izdavači slično su odgovorili na sva krizna vremena s kojima su se do sada suočili, uzrečicom: Što nas ne slomi, to nas ojača.

U glavnom programu 44. međunarodnog sajma knjige Interliber ove su godine dvije države – Ukrajina i Srbija. Premium program počeo je panel diskusijom pod nazivom „Budućnost izdavaštva i knjižarstva na ovim prostorima u postpandemijskim i hladnoratovskim vremenima“ u kojoj smo doznali da je kulturna politika prema knjizi u našoj zemlji bolja nego u Srbiji. S promjenom vlasti, mijenja se i kulturna politika, nema kontinuiteta, a ni potpora za vrijedne, no nekomercijalne naslove. Izdavaštvo u Srbiji stalno je u krizi.

- Srbijanska izdavačka scena upravo zbog toga i jest snažna u ovom trenutku, zato što smo očvrsnuli u tim vremenima. Prošli smo i kroz strašnu inflaciju koja nas je naučila poslovati u izvanrednim uvjetima, napominje Dejan Papić iz Lagune, jedne od najvećih izdavačkih kuća na ovim prostorima te dodaje:

Hrvatske izdavače iz velike krize 2017., spasio je Lex Agrokor.

- Mi sada u Hrvatskoj imamo diverzificirano tržište s knjižarama koje su relativno stabilne. Nakon Lex Agrocora u cijelu državu uveden je mir u likvidnost. Danas postoji red i nadam se da će i ostati,

Objašnjava predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina.

U Hrvatskoj i u Srbiji objavljuju se slični naslovi, najvažnije knjige objavljene su u obje države.

- U Hrvatskoj ne postoje veliki izdavački kao što je srbijanska Laguna, a u Srbiji nema tako propulzivnih izdavača kao što je hrvatska Fraktura. Isto tako, sajam knjiga u Beogradu je veći.

Komparatistički zaključuje Zoran Hamović iz izdavačke kuće Klio. Trenutačno je izdavačka scena u obje zemlje vrlo stabilna i izdavači vjeruju da je neće poljuljati sadašnja kriza, poskupljenje energenata i cijene papira. Više o toj temi poslušajte u emisiji Katapultura u našoj Slušaonici.