Tomislav Gotovac bio je prvi TikToker

U svijetu priznat, ali kod nas prekasno prepoznat. Za života uglavnom marginaliziran umjetnik Tomislav Gotovac, četrnaest godina nakon smrti dobio je retrospektivnu izložbu "Tomislav Gotovac a.k.a. Antonio G. Lauer". Otvorena je prošli tjedan u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti i to je prvi sveobuhvatni prikaz opusa autora koji se, u skladu sa svojom životnom i umjetničkom preokupacijom, slobodom, nije ograničavao samo na jedan medij. 

Rad Tomislava Gotovca, koji je umro u lipnju 2010., predstavljen je nizom fotografija, projekcijama filmova te rekvizitima i kostimima iz njegovih performansa. Retrospektiva je nastala prema konceptu francuskog kustosa Piera Balblana koji je izložbu postavio u suradnji s Vesnom Meštrić iz Muzeja suvremene umjetnosti i Darkom Šimičićem iz instituta Tomislav Gotovac. Retrospektiva se oslanja na izložbu Gotovčevih radova koju je Balblan postavio u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji u Tirani 2021. Sastavljena od pet konceptualnih dijelova koji su međusobno povezani asocijativnim nizom, izložbu otvara i zatvara montaža sekvencije najavnih špica njegovih filmova protkanih imenima osoba koje prožimaju njegovo djelo. Htio sam stvoriti koncept koji poštuje Gotovčev opus, ističe Balblan. 

- Počeo sam od istraživanja dematerijalizacije njegove konceptualne prakse kao osnove njegova rada. Gotovac je počeo kao eksperimentalni snimatelj. Vrlo rano ga je zanimao strukturalizam, pitanja materijalnosti, semiologije i semiotike u odnosu na tijelo kao jezik u tom opusu. Želio sam pokazati kontinuitet njegova rada u kojem je medij tek mogućnost prenošenja ideje. Gotovac se nije želio specijalizirati u bilo kojem mediju. 

Retrospektiva nije postavljena kronološki, dodaje Balblan, nego je posjetitelj pozvan da, među ostalim, kroči horizontalno i ne kronološkim poljem dokumenata raspoređenih po podu. Na retrospektivi su izložene i fotografije iz ciklusa nakon Beškine smrti iz Fundusa muzeja suvremene umjetnosti, no ipak najveći dio postava čine Gotovčevi i filmovi drugih autora koje kustos dovodi u vezu s njegovim eksperimentalnim opusom. U dvorani Gorgona, kao sastavni dio programa, prikazuju se dugometražni filmovi, ističe ravnateljica muzeja, Vesna Meštrić.

- Mi pozivamo gledatelje zapravo da kontinuirano dolaze u muzej. Prvi kat izložbenog prostora, tu su filmovi koji će se mijenjati, ali riječ je o filmovima prethodnika i sljedbenika Tomislava Gotovca. Taj dio izložbe je otvoren, dakle besplatan, dok za drugi kat će trebati ulaznica.

Nakon Gotovčeve smrti 2010. njegova je obitelj odlučila da se prebogata ostavština mnogobrojnih umjetničkih djela, filmova i knjiga mora sačuvati. Ali, ustvrdio je Darko Šimičić iz instituta Tomislav Gotovac, ne tako da prostor u Krajiškoj ulici 29 bude skladište, već da ljudi koji onamo dođu osjete atmosferu tog frenetičnog stvaralaštva.

- Danas evo kad Zore više nema, ali i dalje uz podršku Sarine obitelji, nastavljamo s radom, a ova izložba je jedan od najboljih proizvoda tog minulog rada, jer nama je jako bitno da nam kustosi, istraživači, studenti, tko god dođe, da nam da nekakav feedback. To može biti diplomski rad, kratak tekst, ali i ovakva izložba kao što je ovdje. 

Kustos Pierre Balblain dao je vrlo intrigantno čitanje ili gledanje Gotovčeva opusa koji je vrlo raznolik. 

- To je ono što izuzetno cijenimo u Pierreovom pristupu i vjerujem da će posjetitelji prepoznati to što je bio Tom Gotovac. U brojnim intervjuima je znao reći na izgled skromno, sve u životu što se je napravio to je sličica do sličice. Onda, koju godinu kasnije će u drugom intervjuu reći pa ja svoju umjetnost vidim na liniji Michelangelo, Meštrović i Gotovac. Mislim da su to sve neki elementi na koje moramo računati. 

Gotovac nije radio razliku između privatnog i javnog, nastavlja Darko Šimičić iz Instituta Tomislav Gotovac i uspio je nešto u čemu mnogi umjetnici nisu.  

Gotovac je bio i ostao dio zagrebačke urbane i popularne ikonografije, omiljen kod široke publike zbog provokativnih akcija i performansa, podsjeća ravnateljica Vesna Meštrić. 

- Izložba sadrži dosta eksplicitnih sadržaja tako da postoji ograničenje u dostupnosti, osobito u drugom dijelu izložbe jer znamo rad Tomislava Gotovca, sjetit ćemo se njegovog performansa 'Zagreb volim te' koji je ostao u sjećanju ne samo stručne publike, nego i šire javnosti, tako da zaista neki sadržaj na izložbi nisu dostupni za maloljetnike. Većina radova Tomislava Gotovca na retrospektivi posuđena je iz kolekcije umjetnikove kćeri Sare Gotovac u partnerstvu s Institutom Tomislav Gotovac i Hrvatskim filmskim savezom. Uz bogati filmski program koji se mijenja svaka tri tjedna, bogat je i dodatni program pa svakako pratite mrežne stranice Zagrebačkog muzeja suvremene umjetnosti. Izložba je otvorena do 19. svibnja.