Prva NASA-ina misija do Mjeseca s ljudskom posadom u više od pet desetljeća, Artemis II, upalila je svoje rakete i izašla iz Zemljine orbite. Zamjenica pomoćnog administratora NASA-e Lori Glaze izjavila je na konferenciji za novinare: "Dame i gospodo, jako sam uzbuđena što vam mogu reći da su prvi put od 1972. u vrijeme Apolla 17 ljudska bića napustila Zemljinu orbitu".
Četvero astronauta u misiji Artemis II, koja je lansirana u srijedu navečer, provelo je prvih 25 sati leta kružeći oko Zemlje. Ispaljivanje raketa na svemirskoj letjelici Orion - službeno nazvano translunarno injektiranje - šalje ih prema Mjesecu oko kojeg će kružiti prije povratka na Zemlju. O svemu tome razgovarali smo u Dnevnom ritmu s našim poznatim astronomom Antom Radonićem.
Svjedočimo o prvom letu prema Mjesecu s posadom u više od pola stoljeća. Je li ovo povijesni trenutak koji označava novu eru svemirskih letova?
- Rekao bi da nije nešto revolucionarno, ali pazite, kada ljudi preko pola stoljeća nisu letjeli prema mjesecu, onda je ovo vrlo interesantna simbolika. I ono što je najvažnije ovo je početak jedne nove ere. Ljudi će ići na Mjesec da ostanu tamo, odnosno da se omogući dugotrajan boravak i permanentno prisustvo ludi. A sjetimo se i da u doba misije Apollo 80% današnjeg stanovništva na zemlji nije bilo rođeno. A i za mlade ljude je važno i novi je poticaj da se bave znanošću i tehnologijom.
Zašto je ova misija važna?
- Ovo je zapravo drugo lansiranje velike rakete Space Launch System, ali prvo s posadom. Na kraju krajeva i svemirski brod Orion prvi put ide s posadom. On je imao let prije nešto više od tri godine bez posade, međutim tada nisu baš svi sistemi za održavanje života nisu bili isprobani. Zato je bilo važno da se prvi dan vidi da svi uređaji rade. Nakon toga je upaljen motor, oko 2 sata po našem vremenu, koji je dobio impuls. Morali su povećati brzinu za otprilike 400 stotine metara u sekundi i s tim povećanjem brzine oni sada idu do Mjeseca i ne mogu se zaustaviti
Dakle, više povratka nema?
-Tako je, kao kada recimo ispalite granatu pa leti po inerciji, tako i svemirski brod leti po inerciji nakon završetka rada motora. Letjelica u ovome trenutku ima oko 26 tona i naravno gravitacije Zemlje i Mjeseca imat će ulogu u letu broda. Prvo će se smanjivati brzina, kod Mjeseca će se ubrzavati, gravitacija Mjeseca će brod tako skrenuti da krene prema natrag. Znači ne trebate više nikakve manevre. To je tzv. putanja slobodnog povratka i vi ne trebate ništa bitno raditi da se vratite na Zemlju. Takva putanja povratka je najjednostavnija i najekonomičnija.
Kada stignu do Mjeseca preletjet će na njegovu dalju stranu. U tom će trenutku komunikacija sa Zemljom biti prekinuta. Je li to najopasniji dio misije?
-Ja bi rekao da je bilo puno opasnije u doba misije Apollo kad su oni letjeli na samo 100 kilometara visine. I promjena brzine od kojih metar u sekundi bi značila sudar s Mjesecom. To je bilo važno. A sada nije toliko opasno jer će ići iza Mjeseca na tisuće kilometara. Znači neće ići blizu Mjeseca i bit će jako sigurni.
I to će onda biti rekord da je ljudska posada otišla najdalje od Zemlje?!
- Oni će se hvaliti da su otišli duboko u svemir, a zapravo to će biti svega 6000 kilometara dalje od prijašnjeg rekorda. A to vam je pola polumjera Zemlje, to i nije nešto. Kada astronomi kažu duboki svemir oni drugačije misle, kada NASA kaže duboki svemir onda je to njima kod Mjeseca.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.