Cjelodnevna škola

Ožujak su obilježili velike novosti u obrazovanju jer je po prvi put provedeno vanjsko vrednovanje cijele generacije osnovnoškolaca kroz nacionalne ispite, a predstavljen je i program Cjelodnevne škole koja bi u Hrvatskoj u potpunosti trebala zaživjeti 2027. godine.

Gdje u osnovnoškolskom obrazovnom sustavu ima mjesta za napredak trebali bi pokazati i rezultati nacionalnih ispita koji su provedeni tijekom ožujka među svim učenicima osmih razreda kao i među četvrtašima u eksperimentalnim osnovnim školama. Među njima je i zagrebačka Osnovna škola Trnsko koju vodi Josip Petrović, ujedno i predsjednik ogranka Grada Zagreba Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola koji nam je naglasio da rezultati nacionalnih ispita trebaju biti smjernica učenicima za planiranje budućeg zanimanja. Tvrdi da na ovom obliku vanjskog vrednovanja treba još puno raditi kako bi cilj vrednovanja i kome je sve namijenjen bio puno jasniji i uveo promjene u sustav obrazovanja.

Velike promjene u učionice i škole bi trebao donijeti program Cjelodnevne škole koji se od jeseni planira provesti u 50 osnovnih škola diljem Hrvatske. javni poziv za škole traje do 28. travnja, javna rasprava na e-savjetovanju je otvorila brojna pitanja i trajat će i nakon službenog završetka. Prema planu, učenici će s radom završavati u 15 sati, ali iz škole odlaziti u 17 sati jer će u međuvremenu imati priliku biti na aktivnostima koje škola ponudi. Cjelodnevna škola donosi alternativu vjeronauku kroz predmet Svijet i ja, novost je Društvo i zajednica, Prirodoslovlje, a više bi se trebalo raditi i u tehničko – informatičkom području. Što se tiče povećanja satnice, u nižim i višim razredima učenici će imati jedan sat hrvatskog više, povećava se i tjelesni u razrednoj nastavi kao i tehnička kultura u predmetnoj. Likovna kultura i geografija se povećavaju na puni sat, a za satnicu informatike koja je izazvala najviše reakcije ravnatelj Petrović dodaje da će sada svi imati priliku jer se uvodi jedan sat u sve razrede. Također, uvjeren je da nitko od učitelja i nastavnika ne bi trebao postati tehnološki višak jer novi predmeti i aktivnosti otvaraju mogućnost povećanja norme kao i dodatan prihofd jer će u eksperimentalnoj provedbi svi koji sudjeluju biti dodatno plaćeni.

Najviše novca bit će uloženo u infrastrukturu škola jer se cjelodnevna škola ne može provoditi ukoliko škole ne rade u jednoj smjeni i nemaju sve ostale uvjete poput školske dvorane, kuhinje, kabineta i drugih prostora za rad i druženje učenika. Ravnateljica Osnovne škole Zorke Sever u Popovači želi ući u eksperimentalni program jer već sada imaju sve uvjete i u njemu vidi priliku za daljnji razvoj škole te bolje mogućnosti za učenike i djelatnike.

Više o cjelodnevnoj školi poslušajte u emisiji Izvan okvira koja je emitirana 3.4.2023. u 13 sati i 10 minuta na Prvom programu Hrvatskog radija.