Kako jezera stare

U novom radu objavljenom u uglednom časopisu 'Environmental Microbiology', istražujući Vransko jezero kod Biograda na moru, tim znanstvenika predvođen istraživačima s Instituta Ruđer Bošković opisao je kako promjene u ravnoteži oborina i isparavanja, produljenja sušnih sezona te intenzivno navodnjavanje znatno utječu na mikrobne zajednice u obalnim slatkovodnim jezerima, gdje čak i kod neznatnog povećanja saliniteta, može doći do potpune izmijene bogatstva hranjivih tvari, utjecaja na rast i razvoj biljnog i životinjskog svijeta, odnosno do ubrzanja starenja obalnih slatkovodnih jezera. 

Starenje, odnosno eutrofikacija, jezera prirodan je proces. On traje tisućama godina, međutim uslijed različitih okolišnih promjena u vodenom ekosustavu te utjecaja aktivnosti čovjeka proces eutrofikacije okoliša skraćuje se na samo nekoliko godina. U procesu eutrofikacije vodenih sustava intenzivno rastu alge, smanjuje se količina kisika i postupno izumiru životinjske vrste, a vodeni ekosustavi, obično jezera, mijenjaju boju u tamnozelenu i smeđu te se postupno pretvaraju u močvare. 

Upravo u obalnom području Dalmacije, gdje se istraživano Vransko jezero i nalazi, mogu se uočiti sve češće hidrološke promjene koje se manifestiraju kao produženi periodi suše, a ta produžena suša zajedno s intenzivnim navodnjavanjem uzrokuje neravnotežu u jezeru zbog koje je, s jedne strane, došlo do povećanja potencijalno štetnih cijanobakterija, a s druge, do ulaska morske vode i pojave marinskih vrsta. Studija je stoga pokazala da u slučaju da se ovakve promjene povećaju u intenzitetu, razgradnja organske tvari mogla bi dovesti do ubrzanog starenja jezera. Zato je važan stalan monitoring jezera kako bi se na vrijeme uočile potencijalne opasnosti koje bi narušile prirodne procese i dovele do ubrzanog starenja vodenog sustava. 

Kako su znanstvenici došli do ovih rezultata poslušajte u emisiji Oko znanosti u kojoj još donosimo i priču o nastanku Dinarskoga krša te o tome zašto je voda u kršu toliko osjetljiva na onečišćenja, uključujući i jezera poput Vranskog koja su u krškom reljefu zbog njegove poroznosti iznimno rijedak fenomen.