Ostaje li svijet na mladima?

Da na mladima svijet ostaje stara je izreka, no je li i dalje aktualna? Ako jest, koliko su mladi društveno angažirani te jesmo li pokretači promjena? Riječ je o kompleksnoj temi koja dotiče sve generacije, no do nekih smo odgovora pokušali doći razgovorom s Anjom Gvozdanović, znanstvenom savjetnicom s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, te magistrom sociologije Romanom Šimunovićem.

- Participacija nije baš samo izlaženje na izbore, demokracija od nas puno više traži i mislim da, pogotovo što se tiče neformalne participacije, dakle koje proizvode ćemo kupovati, a koje nećemo, za koga ćemo se truditi u društvu, koje vrijednosti ćemo propagirati..., postoji puno toga što možemo činiti, rekao je Roman. Izdvojio je probleme za koje misli da mlade najviše pogađaju, od nepriuštivog stanovanja do vrednovanja studentskog rada.

- Mladima dosta smeta nepravda i koliko je sustav nejednak za sve. Volio bih da stariji više preuzmu odgovornost za odluke i za društvo koje kreiraju i ostavljaju nama. Mislim da mladi imaju apsolutno odgovornost jednako kao stariji, rekao je u kontekstu pitanja na kome ostaje svijet.

- Pitanje o tome jesu li mladi osviješteni ili ne teško je. Ne bih govorila o njihovoj osviještenosti ili neosviještenosti, više bih govorila o mogućnostima i prilikama koje se mladim ljudima daju, bilo za njihov prosperitet, bilo je za politički angažman i artikulaciju vlastitih interesa i potreba. Društvo na neki način poručuje mladima da od njih ne traži puno i da od njih niti ne očekuju puno, to je jedna stvar. Druga stvar je, naravno, koliko imaju prilika za izreći ono što ih muči. Prostor dijaloga između generacija zapravo ne postoji, ustvrdila je sociologinja Gvozdanović.

Kad je riječ o tome što mladi smatraju čimbenicima uspjeha u hrvatskom društvu, pozvala se na istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu prema kojemu su na prvom mjestu veze i poznanstva.

- 70 posto ih ističe političku podobnost. Da su poštenje i pravednost važni za uspjeh u hrvatskom društvu prepoznaje 45 posto mladih ispitanika. Njihova procjena ne znači da će se oni tako ponašati. To samo govori o tome kakve su društvene vrijednosti, kako oni vide što funkcionira u hrvatskom društvu. Tu se postavlja pitanje koliko institucije svojim djelovanjem pokazuju da pravila vrijede jednako za sve. Možemo tako gledati i koju poruku stariji, koji su izgradili ove institucije, šalju mladima, kazala je.

Jesu li onda društvena odgovornost samo na mladima?

- Odgovornost je svih nas, odnosno svih generacija. Naravno, mladi tu mogu biti pokretač neke promjene, ali bez podrške starijih i njihovog iskustva, promjena se ne bi mogla iznijeti do kraja, poručila je Gvozdanović, ustvrdivši da se one mogu događati pod uvjetom da se grupa ljudi može složiti oko određenog cilja.

Detaljnije o tome čuje li se glas mladih u društvu, poslušajte u Slušaonici Emisiju Glas mladih slušajte pak svakog ponedjeljka od 12 sati i 20 minuta na Prvom programu Hrvatskog radija, a zapratite nas i na TikTok profilu @glasmladih.