Psihijatar u sudnici: između politike i struke

Atentat na bana Cuvaja koji se dogodio u Zagrebu 1912. godine, i suđenje atentatoru koje je uslijedilo, događaji su koji su do sada uglavnom proučavani i interpretirani u okvirima političke povijesti. No, pogledani iz kuta povijesti medicine, pretvaraju se u neobično suvremenu priču koja svjedoči o složenom odnosu znanosti i politike. 

8. lipnja 1912. godine u Zagrebu, Luka Jukić, pripadnik Napredne nacionalne omladine, pokušao je izvršiti je atentat na hrvatskog bana Slavka Cuvaja, ubivši pritom dvoje ljudi. Ban nije ozlijeđen, atentator je uhvaćen, a suđenje koje je uslijedilo uzburkalo je javnost i medicinsku struku. Od početka se znalo da će presuda ovisiti o tome hoće li se uspjeti dokazati atentatorova neubrojivost ili ne, a u tome će ključnu ulogu odigrati svjedočenje tada vodećeg iskusnog psihijatrijskog vještaka, dr. Ive Žirovčića. Politički kontekst njegovom će zadatku dodati težinu, a presuda podijeliti javnost, pa i onu stručnu. U središtu svega toga, jedan je ključni pojam: ludilo. 

Upravo konstrukcijom i manipulacijom pojmom ludila u ovom slučaju pozabavili su se u jednom svom istraživanju dr. Stella Fatović-Ferenčić i gost emisije Poveznice dr. Martin Kuhar s Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, koji će nam o tome govoriti 11.6.2024. u 12:23 na Prvom programu Hrvatskoga radija. Urednica je Irena Plejić Premec.