Svekolik utjecaj klimatskih promjena

Na zagrebačkom Ekonomskom institutu održan je stručni skup "Klimatske promjene, gospodarstvo i društvo", na kojem je, među ostalim, održano i predavanje o utjecaju klimatskih promjena na društveno-ekonomski sustav.

O toj temi  na skupu je izlagao dr. sc. Igor Matutinović sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa, koji je tim povodom u emisiji Klimatski izazov Prvoga programa Hrvatskoga radija govorio o poslovnoj etici, društvenoj odgovornosti i održivosti i njihovoj vezi s problematikom klimatskih promjena.

Istaknuo je da osamdesetih i devedesetih godina u poslovnom okruženju nitko nije govorio niti o održivosti niti o klimatskim promjenama niti o zaštiti okoliša, osim ako je pripadao zagađivačkoj industriji koju je država kontrolirala. Danas je ta problematika sveprisutna, od proizvodnog do uslužnog sektora. Korporativna društvena odgovornost dio je načina razmišljanja svake ozbiljne uprave, a sve više tvrtki na svome vrhu na izvršnim pozicijama ima osobu zaduženu za održivost. Klimatske promjene sve više su dio poslovne politike - to ne znači da se business u potpunosti prilagodio društvenim potrebama i očekivanjima, ali u velikoj je mjeri aktivan.

Treba naglasiti da ekonomija nije zaseban sustav, nego je dio društva zadužen za podmirivanje naših materijalnih promjena: klimatske promjene donose problem društvu, a posebno je zabrinjavajuće sinergijsko djelovanje različitih rizika u isto vrijeme (primjerice, kombinacija suše, toplinskih valova i poplava katastrofalno djeluje na poljoprivrednu proizvodnju). Modeli koji procjenjuju učinke klimatskih promjenu na ekonomiju uglavnom se još ne bave takvim djelovanjem koje za društvo predstavlja visoki stres: u takvoj situaciji rastu cijene hrane, pogotovo ako je pogođena cijela regija, slijede ga društveni nemiri i pad standarda, u Hrvatskoj i pad produktivnosti hidrocentrala i rast cijene energije, što dovodi i do političkih problema, društvenih nemira i potencijalnih nesigurnosti.

Za klimatske izazove ne postoje brzi odgovori: za odgovor na problem opskrbe hranom treba, primjerice, početi raditi na pametnim sustavima navodnjavanja, ulagati u razvoj vlastitih otpornih kultura: i poslovni svijet i politika navikli su razmišljati na kratki rok, a rezultati brige o klimatskim promjenama vidljivi su tek po isteku mandata političara i direktora korporacija. Prirodne i društvene znanosti prepoznale su rješenja - treba ih samo provesti.