Uprava za klimatske aktivnosti

U današnjoj epizodi Klimatskog izazova Prvoga programa Hrvatskoga radija klimatske promjene predstavljene su iz perspektive donošenja odluka i osiguravanja njihovog provođenja. Ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske Dunja Mazzocco Drvar istaknula je specifičnost klimatskih promjena kao teme koja zadire u svako područje ljudskog djelovanja, pa je potrebno da klimatska pitanja budu uključena i u rad mnogih mjerodavnih stručnjaka ili institucija. 

Primjerice, neka od tih područja su gospodarenje otpadom, poljoprivreda (na nju otpada 11% hrvatskih emisija stakleničkih plinova), promet (29% emisija), zgradarstvo (energija za grijanje i hlađenje) ili industrija: klimatska politika ne postoji sama za sebe nego se mora protkati kroz sve politike, u čemu Uprava za klimatske aktivnosti sudjeluje odgovarajućim smjernicama i strateškim dokumentima, a redovito provjerava i slijedi li hrvatsko zakonodavstvo klimatske tranzicijske ciljeve i dogovoreni konačni cilj klimatske neutralnosti 2050. godine. Rad Uprave obuhvaća i zaštitu kvalitete zraka i tla, zaštitu od svjetlosnog onečišćenja i druge teme o kojima se govorilo i prije nego što je potreba ujedinjenja oko pitanja klimatskih promjena šire osviještena.

Hrvatska pripada mediteranskom području koje je ugroženije od ostatka svijeta i zagrijava se 20% brže: na razini Mediterana već je dosegnut maksimum globalnog porasta temperature dogovoren Pariškim sporazumom. Ipak, informacija o globalnom porastu temperature za 1,5 °C i slični meteorološki podaci laiku se ne čine kao nešto oko čega bi se trebalo uzbuđivati: lakše se razumijevaju povezane posljedice i o njima podaci dostupni: u emisiji su istaknuti problemi s hranom i milijuni ljudi koji će se morati preseliti jer na njihovom području više neće biti uvjeta za život.

Prema proračunima Svjetske meteorološke organizacije, na globalnoj razini dnevno se zbog klimatskih i vremenskih ekstrema prosječno izgubi 155 ljudskih života i više od 200 milijuna dolara.
Proračuni domaćih stručnjaka pokazuju da je Hrvatska u posljednjih nekoliko desetljeća već imala 3 milijarde eura štete od klimatskih i vremenskih nepogoda, pri čemu je osigurano samo 3% takvih šteta: u susjednoj Sloveniji, primjerice, taj je postotak 43%.

U emisiji je spomenut i brzi skok s nepovjerenja prema znanstvenim upozorenjima na klimatske promjene na defetizam, pa postoji opasnost i od stava da se više ionako ništa ne može poduzeti. Umjesto destruktivnosti valja odabrati konstruktivnost, ali nije preporučljiva ni isključivost: nije se potrebno odreći razine civilizacije koju smo dosegnuli, dovoljno je prestati pretjerivati u iskorištavanju raspoloživih resursa.

U Rubrici Poziv s povodom ravnateljica osječke Osnovne škole Vladimira Becića Zrinka Šabić predstavila je tamošnju klimatsku subotu tijekom koje je, u sklopu inicijative Europski klimatski park koju Europska komisija provodi u 27 zemalja članica Europske unije, na zidu škole nastao „klimatski mural“, a učenici su sudjelovali u edukativnoj klimatskoj radionici.

Svi detalji mogu se i dalje čuti u internetskoj radijskoj slušaonici, u kojoj je emisija i dalje dostupna za naknadno preslušavanje. Razmišljanja i komentari mogu se slati i na elektroničku adresu redakcije emisije - [e-mail].