Azerbajdžan zadovoljan postignutim klimatskim sporazumom u Bakuu

Na Svjetskoj klimatskoj konferenciji COP29 u Azerbajdžanu, nakon mukotrpnih pregovora, ipak je postignut sporazum o pomoći siromašnim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena.

Konferencija je morala biti produljena kako bi pregovarači iz gotovo 200 zemalja postigli konsenzus o financiranju borbe protiv klimatskih promjena za sljedeće desetljeće.

No siromašne zemlje, suočene s klimatskim ekstremima, razočarane su sporazumom. I Greenpeace je rekao da su pregovarači pokleknuli pred interesima zemalja proizvođača nafte. Sporazum je razotkrio duboke podjele između bogatih država i zemalja u razvoju koje su suočene s velikim troškovima zbog oluja, poplava i suša.

Osim toga, zemlja domaćin ove je godine bila Azerbajdžan, čije se gospodarstvo temelji na izvozu fosilnih goriva, što je također potaknulo mnoge kritike. O rezultatima konferencije, ali i spornim pitanjima tijekom skupa, u emisiji Viza govorio je veleposlanik Azerbajdžana u Hrvatskoj, Anar Imanov.

Unatoč kritikama klimatskih aktivista, ali i siromašnih zemalja koje smatraju da dogovor neće biti dovoljan za suočavanje s klimatskim promjenama, Imanov kaže da su zadovoljni napretkom i rezultatima konferencije koja je okupila svjetske čelnike u glavnome gradu Bakuu.

- Tijekom cijelog procesa tražili smo rješenje koje će uzeti u obzir potrebe zemalja u razvoju, osobito malih otočnih država koje su najteže pogođene klimatskim promjenama. Uspjeli smo premostiti jaz između razvijenih i siromašnijih zemalja, što je dovelo, prema našem mišljenju, do povijesnog rezultata. Sporazum postignut u Bakuu postavio je novi globalni cilj od bilijun i 300 milijardi američkih dolara za zemlje u razvoju do 2035. To uključuje i iznos od 300 milijardi koji će bogate zemlje izdvojiti, što je ipak trostruko više od prijašnjeg cilja, rekao je.

Dodao je da je nakon cijelog desetljeća napokon riješen sporni članak 6 pariškog sporazuma koji regulira tržište ugljikom. Iznosi dobiveni trgovanjem ugljikom mogli bi doseći bilijun dolara godišnje do 2050. Omogućit će i smanjenje troška provedbe nacionalnih klimatskih planova za 250 milijardi dolara godišnje. Kad se sve to uzme u obzir, Financijski sporazum iz Bakua i članak 6 mogli bi zauvijek promijeniti globalnu financijsku arhitekturu tako da preusmjere ulaganja u zemlje u razvoju.

Pregovori o financijskom klimatskom dogovoru trajali su više godina. Zemlje u razvoju tražile su više sredstava, dok su razvijene zemlje priznale da su potrebna veća izdvajanja, ali su i ustrajale na tome da ta izdvajanja ipak nemaju negativan učinak na njihova gospodarstva. Kad je riječ o kritikama da dogovoreni iznos neće biti dovoljan za zemlje u razvoju, Imanov kaže da je važno da je taj iznos utrostručen.

No, borba protiv klimatskih promjena ne uključuje samo financijska sredstva. Nafta i plin su među najvećim uzrocima globalnog zatopljenja. Azerbajdžan je poznat je kao zemlja bogata naftom i plinom pa su mnogi klimatski aktivisti kritizirali da je domaćin klimatske konferencije zemlja koja je najavila da će povećati za trećinu proizvodnju nafte i plina tijekom sljedećeg desetljeća. Čak je i u govoru pred okupljenim čelnicima na konferenciji predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev istaknuo kako su nafta i plin božji dar.

- Prirodni resursi glavni su razlog razvoja naše zemlje nakon raspada Sovjetskog saveza. Naša je vlada novac od nafte i plina iskoristila za diverzifikaciju gospodarstva, razvoj infrastrukture, izgradnju novih tvornica i stvaranje novih radnih mjesta. Zato možemo samo biti sretni što imamo izvore energije. Ipak, svjesni smo važnosti prelaska na zelenu energiju i zato je Azerbajdžan već postavio vrlo ambiciozan cilj povećanja udjela obnovljive energije, objasnio je Imanov.

Dodao je da zemlja do 2030. planira povećati te kapacitete za 30 posto, a emisije stakleničkih plinova smanjiti za 40 posto do 2050. Kako bi to postigli, moderniziraju industriju, programe učinkovite energije i promiču održivu poljoprivredu. Nedavno su pokrenuli inicijativu "Zeleni rast" koja njeguje inovacije i podupire tvrtke kojima je ekološka održivost prioritet.

Kao domaćin klimatske konferencije, Azerbajdžan je ponudio i 14 inicijativa za klimatske aktivnosti na globalnoj sceni. Među njima je osobito istaknut Fond klimatske financijske akcije kojim se namjerava, uz pomoć zemalja koje su bogate fosilnim gorivima, privući milijarda dolara u ulaganjima za poticanje razvoja zelene energije u zemljama u razvoju. Tu je i Transparentna platforma Bakuua koja će prikupljati izvješća zemalja o ispunjavanju obveza u okviru borbe protiv klimatskih promjena.

- U 19. Stoljeću Azerbajdžan je proizvodio više od polovice svjetske nafte. Zapadni političari i mediji zvali su nas "petrol state", odnosno državom nafte i tada je to bilo prihvatljivo, ali danas to više nije tako. Udio Azerbajdžana u globalnoj proizvodnji nafte je 0,7 posto, a u globalnoj proizvodnji plina 0,9 posto. Samo nas lažne vijesti iz zemlje koja je svjetski lider u proizvodnji nafte i plina, te koja proizvodi 30 puta više nafte od Azerbajdžana, zovu državom nafte. Osim toga, udio Azerbajdžana u globalnim emisijama stakleničkih plinova je samo 0,1 posto, rekao je Imanov, citirajući Alijeva.

Dodao je da mu se čini kao da se zapadni mediji, neovisne nevladine organizacije i neki političari natječu u širenju dezinformacija o Azerbajdžanu. Rekao je da se ne može kriviti zemlju koja je bogata prirodnim resursima što ih dovodi na tržište jer, kako kaže, ih tržište treba.

Unatoč spomenutim kritikama, zapadne zemlje računaju na Azerbajdžan kad je riječ o smanjenju ovisnosti o ruskim energentima. Europske su države i tijekom trajanja Svjetske klimatske konferencije potpisivale ugovore o nabavi prirodnog plina iz Azerbajdžana, koji bi trebao imati jednu od ključnih uloga u smanjenju ovisnosti o ruskom plinu.

- Azerbajdžan i Europska unija uspješno surađuju na području energetike već desetljećima. Pokazali smo se kao odgovoran i vjerodostojan partner Europi, osiguravajući neprekinutu opskrbu sirove nafte i plina unatoč mnogim izazovima. Nakon što je počeo rusko-ukrajinski rat, Europa je pokrenula cijeli niz pregovora s Azerbajdžanom. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom posjete Bakuu u srpnju 2022. potpisala je Memorandum o razumijevanju i strateškom partnerstvu na području energetike između Azerbajdžana i EU koji, među ostalim, spominje da će se izvoz prirodnog plina udvostručiti do 2027. Proizvodnja plina se tijekom prvih sedam mjeseci ove godine povećala za 4,6 posto u odnosu na prošlu godinu, a rast proizvodnje plina u Azerbajdžanu je konzistentan, naglasio je veleposlanik.

Osvrnuo se i na navode medija koji tvrde da će od nabave plina iz Azerbajdžana ponovno profitirati Moskva jer zemlja uvozi ruski plin za domaće potrebe.

- Ove godine nismo uvozili plin iz Rusije. U proizvodnji plina surađujemo s mnogim međunarodnim partnerima, a podaci o proizvodnji i izvozu jasno su vidljivi svima. Nastavit ćemo dostavljati energente na temelju postojećih resursa i dogovorenih sporazuma, kako bi pridonijeli energetskoj sigurnosti naših partnera. O neutemeljenim tvrdnjama da Baku izvozi ruski plin, govorio je i glasnogovornik Europske unije Tim McPhie, koji je poručio da je južni plinski koridor, koji opskrbljuje europsko tržište, povezan samo s azerbajdžanskim plinskim poljima, a ne sa širim azerbajdžanskim nacionalnim sustavom plinovoda. I zato južni koridor ne dovozi ruski plin u Europsku uniju, objasnio je Imanov.

Dodao je da se Azerbajdžan zalaže za diplomatsko rješenje sukoba između Ukrajine i Rusije, koje će se temeljiti na načelima međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Azerbajdžan je bio među prvim zemljama koje su osigurale humanitarnu pomoć Ukrajini i do danas je poslao više od 40 milijuna dolara vrijednu medicinsku opremu, hranu i električne generatore. 

- Uspostavili smo centre za zdravstvenu i psihološku pomoć ukrajinskoj djeci, a uključeni smo i u mnoge radove na obnovi Ukrajine te smo donirali opremu za razminiranje. Istodobno, njegujemo prijateljske odnose s našim najvećim susjedom Rusijom, u skladu s interesima obiju zemalja. Od početka rata u Ukrajini, Azerbajdžan zagovara prekid svih vojnih aktivnosti i rješenje sukoba diplomatskim mjerama, istaknuo je veleposlanik.

Komentirao je i odnose Hrvatske i Azerbajdžana, rekavši da se temelje na tradicionalnom prijateljstvu i strateškom partnerstvu.

- Posebno mi je zadovoljstvo reći da se naša suradnja aktivno razvija u svim područjima. Veliku ulogu imaju sve češći diplomatski kontakti i posjete, uključujući i one na najvišim razinama. Mogućnosti za daljnje jačanje suradnje leže ponajprije u području obnovljivih energija, gdje obje zemlje mogu surađivati kako bi postigle klimatske ciljeve. U posljednje vrijeme razmatra se suradnja u području zelene energije jer bi hrvatska stručnost u održivim tehnologijama dobro došla naporima Azerbajdžana u diverzifikaciji energenata. Mogućnosti se otvaraju i u područjima IT tehnologija, brodogradnje, farmacije i obrane. Cijenimo hrvatsku potporu suradnji između EU i Azerbajdžana, kao i hrvatsko znanje i stručnost u razminiranju, zaključio je, podsjetivši da se iduće godine obilježava 30. obljetnica diplomatskih odnosa Azerbajdžana i Hrvatske.