Cijene nafte i plina mogle bi znatno porasti

Ciljanje tankera i nosača LNG-a u Hormuškom tjesnacu moglo bi podići cijene obaju energenata, ocjenjuje Darija Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

- Budući da se tu radi negdje oko 25 posto svjetske nafte koja prolazi kroz tjesnac, pri čemu je većina namijenjena za tržišta Azije, prvenstveno Kine. Mislim da je oko 75 posto prometa nafte usmjereno u tom pravcu. Definitivno će biti pogođena azijska tržišta, ali će utjecati i na sva ostala tržišta, jer će posljedično cijena nafte zasigurno ići gore. Već se špekulira da bi cijena nafte mogla prijeći 100 dolara po barelu, dodaje Darija Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

- Mediteransko tržište vjerojatno je u sljedećih nekoliko dana reagirati na to korekcijom cijena - naviše. Sad ovisi u kojem postotku će rasti cijena sirove nafte na svjetskim burzama. Naravno, u tom omjeru ne raste i cijena nekih derivata na našem maloprodajnom tržištu, zato što naše maloprodajno tržište, i to ne samo naše države, ovisi o trošarinama i porezima, govori Ivan Brodić s portala Energypress.

Zatvaranje nikako ne odgovara Zaljevskim zemljama, osobito Kataru, velikom izvozniku LNG Plina. Cijene plina mogle bi porasti ako se promet oteža tom relacijom, kao i kroz Sueski kanal jer su to izravni putovi prema Europi.

- Možemo govoriti i o tome da će biti ugroženo i punjenje plinskih skladišta u Europi, koji su važan čimbenik za cijenu plina za kućanstva. Sad su počela punjenja skladišta, navodi Brodić.

Vjerojatno će prevladati interes Irana da ne blokira tjesnac zbog Indije i Kine, smatra naftni stručnjak Igor Dekanić.

Cijene će sutra (op.a. ponedjeljak) sigurno rasti na burzama.

- Međutim, ta reakcija će se vjerojatno u sljedećih nekoliko dana promijeniti ili ispuhati, a sve ovisi o daljem tijeku borbenih djelovanja, objašnjava Dekanić.

Zbog rata između Izraela i Irana, trenutačne cijene dizela u Evropi porasle su na najvišu razinu u proteklih 15 mjeseci. Možda više od cijene govori podatak da je prošle godine u Europu viša od petine uvezenog dizela stiglo iz zaljevskih zemalja, a s tog područja uvezeno je viša od 50 posto ukupnih europskih potreba za kerozinom.