Crkva i domoljublje

Ljubav prema svojoj zemlji, ljubav prema domovini, opće su vrijednosti koje Crkva priznaje i poštuje. O Crkvi i domoljublju, povezivanju vjere i nacije, ispreplitanju vjerskih i nacionalnih simbola i konkretnim djelima ljubavi prema domovini u emisiji Susret u dijalogu govorili su teolog Stjepan Baloban, pročelnik Centra za socijalni nauk Crkve HBK i sociolog Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Crkva i domoljublje – između ljubavi i odgovornosti

Za razliku od drugih kršćanskih crkava i denominacija Katolička Crkva posjeduje zajedničko učenje o odnosu kršćana katolika prema svijetu, a onda i prema domovini i državi. Prema tom učenju ni jedna država, niti ijedan narod ne mogu biti iznad Boga, pojašnjava teolog Stjepan Baloban. Primjećuje da katolici kao članovi Crkve često ne djeluju na temelju svoje vjere te se u svojoj ljudskoj slabosti daju zavesti i u odnosu na ispravak katolički odnos prema domovini. Domoljublje ima važnu ulogu u konkretnom životu vjernika i to zato, ističe Baloban, što je vjera sastavni dio vjernikova života. Ona ulazi u kulturu, u stil života, rada, vladanja, a dom i domovina daju potrebnu sigurnost da bi vjernik mogao živjeti prema vrijednosnom sustavu koji proizlazi iz njegove vjere, dodaje.

Crkva je u komunizmu iz opravdanih razloga bila čuvarica nacionalnog identiteta, međutim to danas u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj ne bi trebala biti njezina uloga, smatra Baloban. 

Građani očekuju da Crkva progovara o različitim moralnim pitanjima, ali isto tako da progovara i o nezaposlenosti, o siromaštvu, razlikama i nizu javnih pitanja društvenog razvoja, ističe sociolog Siniša Zrinščak. Baloban dodaje da se o socijalnoj duhovnosti ne govori niti u duhovnim krugovima. 

U hrvatskom javnom prostoru nastaju problemi kada autentičnost naviještanja evanđelja Crkve u Hrvatskoj počnu tumačiti ideološko političke struje, bilo one s ekstremno lijevo liberalne opcije ili ekstremno desne opcije, smatra Baloban i ističe da se i jedni i drugi postavljaju kao jedini autentični tumači djelovanja Crkve i crkvenih službenika.

„Hrvat katolik“

U Hrvatskoj postoji snažna veza između religijskog i nacionalnog opredjeljenja, tumači sociolog Siniša Zrinščak pozivajući se povijesne podatke i na posljednje veliko istraživanje koje je provedeno u Hrvatskoj prošle godine. Na pitanje jesu li ponosni što su građani Hrvatske, 58% katolika reklo je da su jako ponosni, a 33% katolika je reklo da su ponosni. Crkva ne može i ne treba biti jedina i najosnovnija institucija koja čuva hrvatski nacionalni identitet, govori Zrinščak i ističe da bi zadatak Crkve danas, s obzirom na pluralno društvo, trebao biti drugačiji.

Isticanje snažne veze religijskog i nacionalnog u javnosti Zrinščak promatra kroz dvije razine; jedna je opća koja se odnosi na ulogu Katoličke Crkve u povijesti hrvatskoga naroda , a druga je individualna razina. Kada netko ističe da je Hrvat katolik, pitanje je što on pod time podrazumijeva i na koji se način ta veza može vidjeti u drugim aspektima života. Zrinščak upozorava na zlouporabu; kada je ta sintagma pokriće za neke druge stvari i ponašanja ili se ističe u situacijama u kojima je ona apsolutno nevažna. 

Zrinščak ukazuje i na problem nepostojanja povezanosti na području socijalnog tj. javnoga morala, dok je ta poveznica snažna u području individualnog morala. Što ti vjera više znači i češće ideš u crkvu, to se više stavovi ogledaju u različitim pitanjima i odnosu prema pobačaju, homoseksualnosti, predbračnog odnosa, razvoda i slično. Dok u pitanjima javnoga tj. socijalnoga morala – hoćeš li ukrasti, prevariti državu, kako ćeš se odnositi prema drugome – tu poveznice nema, ističe Zrinščak. Smatra da je to problem i s perspektive Crkve, ali i svakog hrvatskog građana i cjelokupnog naroda o kojem se u Hrvatskoj premalo govori.

Domoljublje znači poštivanje zakona, poštivanje i uvažavanje drugih ljudi. Hrvatska postaje sve pluralnija zemlja i nosit će se s migracijama i drugim različitim problemima. Zrinščak smatra da naše društvo, ali i političari, i Crkva, i vjernici to premalo osvješćuju. Za očekivati je da će u budućnosti biti još veći raskorak između deklarativnog zagovaranja vrijednosti i kršćanskog morala i stvarno življene vjere, te je pitanje tko će biti autentičniji u takvom društvu. Baloban u tom smislu priželjkuje više razgovora i dijaloga unutar Crkve te naglašava važnost poštivanja drugoga i drugačijega.

Sugovornici su komentirali i upotrebu vjerskih simbola i poruka na glazbenim spektaklima i druge teme, a cijelu emisiju možete poslušati OVDJE.