Odnos EU i SAD za drugog Trumpovog mandata

Dva su mjeseca do preuzimanja dužnosti novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa. Amerika je glavni europski strateški partner, a Trumpov je izbor izazvao puno polemike u smjeru tog odnosa i novog svjetskog poretka. O tome su razgovarali gosti ovotjedne Eurotribine Hrvatskog radija.

Eurozastupnik socijaldemokrata, Tonino Picula najavio je sljedeću godinu kao godinu neizvjestva, te strahuje da bi predsjednik mogao kontrolirati i Kongres.

- Nakon superizborne 2024. dolazi superneizvjesna 2025. godina. Po mom mišljenju bez obzira na uvjerljivu pobjedu Donalda Trumpa, koja na kraju krajeva i nije tako uvjerljiva, ali zbog prirode izbornog sustava SAD-a ima sve kontrole u svojim rukama; mislim da Amerika ulazi u jednu od najneizvjesnijih svojih povijesnih razdoblja.

Jedno od glavnih pitanja je hoće li nastaviti potporu Ukrajini. Prije nekoliko mjeseci Trump je rekao da rat može riješiti u nekoliko dana. Ruska propaganda sada tvrdi da Biden potkopava napore za mir. Eurozastupnik europskih pučana Davor Ivo Stier kaže da je ključno članstvo Ukrajine u Europskoj uniji i NATO-u, ali da za to treba vremena.

- Nije to kao što ruska propaganda tvrdi da NATO osvaja neke zemlje, nego te zemlje zbog straha od ruske prijetnje žele imati osiguranje a to je članstvo u NATO-u. Ukoliko Ukrajina to želi, ta mogućnost ostaje otvorena.

Savjetnik na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, Sandro Knezović govorio je o političkom sustavu Rusije koje nema nikakav kontrolni mehanizam za kritiku vlasti.

- Probajte u Rusiji kritizirati bilo što što službena administracija radi u Ukrajini, završit ćete u najboljem slučaju 12 godina u zatvoru. Dakle, u samoj Rusiji, pogotovo ako uzmemo u obzir njene prirodne resurse, teško je generirati kritičnu masu koja bi mogla izvršiti određeni pritisak na samu administraciju.

Zaključio je da će uz sav trud ruskog predsjednika da bude zapamćen kao veliki ruski vođa, ostat zabilježeno da je jedini predsjednik za čije vrijeme je zapadnim oružjem gađano duboko u ruski teritorij.

O gospodarstvu i konkurentnosti zemalja poput Kine ekonomski stručnjak Mladen Vedriš kaže:

- Niska razina BDP-a prelijeva se na razinu kupovne moći i standard stanovništva. Ali to nije strateški cilj. Strateški cilj te države je da na vanjskoj sceni ostvari svoje ciljeve, a dobrobit stanovništva, socijalno osiguranje, dužina radnog vremena, nije tema razgovora. I to je nešto što je bitno utječe na konkurentnost zemlje. 

Udio EU u svjetskom BDP-u bio je 25%, sad je pao na gotovo 17% ističe Vedriš te je dodao da Europa mora njegovati snažnu vezu sa Sjedinjenim Državama ako želi opstati u gospodarskom i političkom smislu. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.