Pod povećalom Inventure

Tjedan u domaćoj politici u znaku nastavka prepucavanja vladajućih i oporbe o povezanom izboru ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda, uz novi zamah na početku saborske sezone. Vlada povećala socijalne naknade, premijer medije optužio za pogrešne interpretacije, pa se pokazalo da nije šija, nego vrat, a korisnici daleko od oduševljenja veličanstvenim brojevima i postocima. Glavni tajnik NATO-a posjetio Hrvatsku, posložili pred njim jake snage ratnog zrakoplovstva, premijer i ministar obrane cvjetali od ponosa, a predsjednik se naljutio zbog Rafalea.

Nakon mjesec dana mira i pustoši, Saboru je ponovno živnuo! Vratili su se zastupnici sa zimskih ferija, odmorni i raspoloženi, a nakon srdačnih pozdrava, rukovanja i zagrljaja, uslijedila je ne tako ljubazna verbalna paljba na aktualcu između premijera i njegovih vladajućih te oporbe. Da će jedna od glavnih tema biti politička trgovina ili kako je to Andrej Plenković nazvao političko povezivanje izbora ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda, bilo je jasno još otkako je prošli tjedan s tom idejom izašao u javnost, a ponovio je i početkom ovog tjedna, najavljujući da na Odboru za pravosuđe neće biti konsenzusa o bilo kojem kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda sve dok se paralelno ne počne s izborom troje sudaca Ustavnog suda, od kojih će dvoje biti po guštu vladajućih, a jedan po guštu oporbe. 

Da na Plenkovićev ultimatum ne pristaju, premijeru poručuje lijeva oporba, u verbalnom nadmudrivanju žara nije nedostajalo, bilo je tu i malog Trumpa iz mahale, i Trnoružice, a premijerovu opasku kako bi se zbog oporbe mogla ponoviti situacija s izborom ustavnih sudaca na izvanredno sjednici Sabora kao krajem 2024., šef parlamenta Gordan Jandroković, kaže – nije shvatio. Ili se Jandroković taj dan ustao na lijevu nogu, ili mu se stranački šef nešto zamjerio, ili samo nema smisla za humor. 

Kako god, nakon porcije humora, svoju je porciju od oporbe, zbog prtljanja s inkluzivnim dodatkom, dobio ministar koji u portfelju ima i socijalnu politiku, Marin Piletić. Da je ministar sjajan i da ostaje u Vladi, odgovorio je premijer Plenković.

Korisnici socijalnih naknada ovaj su tjedan pali u trans od sreće nakon Vladine odluke o povećanju socijalnih davanja! Jer prema količini brojeva kojima se tu baratalo, veličanstvenim postocima i nikad izdašnijim povećanjima, ispada da je sunce napokon svanulo i onima u društvu koji ne rade i radno su nesposobni, nemaju izvora prihoda, imaju teške obiteljske situacije i zbog loših su karata koje im je donio život osuđeni na preživljavanje od socijalnih naknada. Ali, avaj, prezentirani brojevi su jedno, a stvarnost drugo. A brojevi kojima se pohvalila Vlada i premijer Andrej Plenković glase ovako – od pet do 10 eura povećane su osnovice za izračun socijalnih naknada, a osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade utvrđena je u iznosu od 170 eura.

- Naknada je umnožak osnovice i faktora, a ne 10 ili pet eura u apsolutnom smislu više, kako je to preneseno u dijelu medija i to iz vrlo zlonamjernoga kuta. Naknada tako raste između 50 i 75 eura. Odnosno, sa 750 na 800 eura, s 900 na 960 i s 1125 na 1200 eura. Prema tome, napisi o mizernih pet ili 10 eura su lažni, rekao je premijer.

Od 2016. socijalne naknade porasle su za 400 posto, što je, ističu u Vladi, najveći rast dosad. Cilj je do kraja mandata osnovicu za zajamčenu minimalnu naknadu povećati na 200 eura, kaže resorni ministar Marin Piletić.

Udruge i Ured pučke pravobraniteljice nisu tako oduševljeni, kažu da povećanje socijalnih naknada ne prati rast troškova života, a zamjeraju i što je javna rasprava provedena u ekspresnom roku, preko vikenda.

- Radno nesposobna ili starija osoba prima zajamčenu minimalnu naknadu od 221 euro. Kad to usporedite s pragom rizika od siromaštva, koji je prema podacima Zavoda za statistiku, 617 eura za osobe koje žive same, vidimo da naknada od 221 euro ne može pokriti ni osnovne potrebe, a kamoli omogućiti dostojanstven život, poručuje zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić.

Na turneji po državama članicama NATO-a, glavni tajnik Saveza Mark Rutte ovaj je tjedan stigao u radni posjet Hrvatskoj. Domaćini iz Vlade i vojske postrojili su pred Ruttea impresivnu vojnu opremu, na Plesu su se premijer Andrej Plenković, ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomir Kundid pohvalili novim akvizicijama Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, borbenim avionima Rafaleima, bespilotnim letjelicama Bayraktar te helikopterom Blackhawk. Podacima o hrvatskim izdvajanjima za obranu koja prelaze dva posto BDP-a zadovoljan je glavni tajnik Rutte, a premijer Plenković ističe da Hrvatska premašuje obveznih 20 posto za modernizaciju i već je na gotovo 34 posto izdvajanja.

U ubrzanom naoružavanju Europe svoju priliku vidi i hrvatska vojna industrija, pa je održan sastanak predstavnika najvećih proizvođača vojne i sigurnosne infrastrukture i opreme s glavnim tajnikom NATO-a o mogućnostima jačeg uključivanja u vojne narudžbe Saveza.

Buru je uoči dolaska Ruttea podigao predsjednik i vrhovni zapovjednik OSRH Zoran Milanović koji je prozvao Vladu da nije zaštitila hrvatske interese jer je Francuska i Srbiji prodala Rafale, a projekt privlačenja Beograda Zapadu, kaže predsjednik, provodi se preko hrvatskih leđa. Zato ispadamo, ocjenjuje Milanović – papci.

Da se papkom ne smatra, odgovorio jer premijer Plenković, a i poručio tko je za njega papak.

- Ta teza je, prvo, zakašnjela. Drugo, potpuno nerealna, bezvezna, jer ništa ne mijenja nego samo muti vodu u političkom i medijskom prostoru. Papak onaj tko je bio četiri godine premijer, a za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nije napravio ništa osim neuspješnog remonta tadašnjih MiG-ova, odgovorio je Plenković.

Opširnije poslušajte u Inventuri, 17. siječnja, u 9 i 5, te u Slušaonici Prvog programa.